Zaštitit ćemo hrvatske nacionalne interese, fraza je koju novi mandatar Andrej Plenković najčešće ponavlja od izbora odgovarajući na pitanja koja mu novinari postavljaju mimo tema koje se tiču dogovora s Mostom ili sastavljanja nove Vlade. Tako je i jučer, nekoliko sati nakon što je postao mandatar, na novinarsko pitanje što misli poduzeti oko Ine, odnosno činjenice da je mađarski dio uprave odlučio prevesti 600 tona sirove nafte u rafineriju Rijeka umjesto u rafineriju Sisak, bez znanja Vlade, Plenković odgovorio da će »zaštititi nacionalne interese u Ini«.

Trošak ili razvoj?

– I ne samo u tom slučaju, dodao je budući premijer. I doista, isti je odgovor Plenković ponudio i na pitanja kako će njegova Vlada postupiti u slučaju tužbi banaka zbog konverzije kredita ili u nagodbi s tim bankama. Namjere su to kojima nitko ne može naći zamjerke, ali zapravo ne otkrivaju kakvi će biti potezi novog premijera i njegove Vlade ni u jednom od tih pitanja. No, stvarni sadržaj o onome što u svakom od pojedinih slučajeva smatra nacionalnim interesima Plenković će, natjerat će ga na to događaji, morati dati uskoro.

Politika njegove Vlade najbolje će se vidjeti kod donošenja proračuna. Hoće li jače optereti rad ili kapital, imovinu ili investicije u proizvodnju, na što će država trošiti subvencije ili »kvote« za jamstva, hoće li učitelje, nastavnike, liječnike, sestre, socijalne radnike ili policajce shvatiti kao trošak koji treba rezati ili javne servise koje treba razvijati? Hoće li u nekom od tih područja nastaviti dosadašnju politiku ili možda uhodanu praksu nečinjenja posljednjih 20 godina? Naznake njegove politike vidjet će se kod donošenja prvog proračuna njegove Vlade, onog za 2017. godinu. S obzirom da gospodarstvo raste, što donosi i veće prihode, pa se smanjuje i deficit, a time i javni dug, nova Vlada ipak će kod sastavljanja prvog proračuna imati lakši posao nego što ga je imala Vlada Zorana Milanovića prije pet godina, a pogotovo u odnosu na ono s čime se suočavala Vlada Jadranke Kosor u ljeto 2009. godine. No ipak, prva godina za koju će Plenkovićeva Vlada izraditi proračun donosi i najveći teret otplate javnog duga od čak 27 milijardi kuna, i to kako će odraditi taj posao, odnosno kolike će kamate dogovoriti kod refinanciranja, odredit će i uvjete za buduća zaduženja Hrvatske.

No, istovremeno dok Plenkovićev tim bude dogovarao uvjete refinanciranja s bankama i ostalim financijskim institucijama na hrvatskom ili međunardnom tržištu, morat će odlučiti i hoće li se nagoditi s bankama u slučaju konverzije ili će prepustiti odluku hrvatskim, europskim ili sudovima za međunarodne investicijske sporove. Tada će biti jasno i što je za novi HDZ i njegovog predsjednika nacionalni interes.

Bitan i stav Mosta

Isti je slučaj i s arbitražom i dogovorom s MOL-om oko upravljanja Ine. Ima li i kakav plan za rješenje tog gotovo desetljeće starog problema, Plenković će pokazati najkasnije kad stigne presuda u prvom arbitražnom sporu države i MOL-a.

Sve su to situacije u kojima vjerojatno neće biti idealne odluke koja bi zadovoljila baš svačiji ukus kad su u pitanju nacionalni interesi, a kako će potezi Vlade biti primljeni u javnosti, ovisit će i o ponašanju partnera iz Mosta koji su posljednjih tjedana po tim pitanjima postavljali maksimalističke zahtjeve, ali ne znači da će se tako ponašati i sada, kada su dio zajedničke Vlade.

Kamo želi povesti Hrvatsku, Plenković će možda najbolje pokazati time hoće li u pitanjima obrazovanja i zdravlja nastaviti politiku prošle Vlade Mosta i HDZ-a. Pad te Vlade zaustavio je ministra zdravlja Daria Nakića u namjeri da dugove u zdravstvu riješi poskupljenjem usluga za osiguranike, a tim će se resorom nova Vlada morati pozabaviti odmah na početku mandata, i već prvim odlukama koje će se vidjeti i iz samog proračuna pokazat će nastavlja li proces slabljenja te javne usluge koju koriste svi građani Hrvatske, uz dodatno jačanje privatnog sektora.

Vrlo brzo nova će Vlada morati otkriti i kakvi su joj planovi po pitanju kurikularne reforme, i je li cilj doista moderna i europska Hrvatska, ili će slijediti Predraga Šustara koji je zastavio tu reformu kako bi promijenio tim koji će ubuduće na njoj raditi.