Deklaracija o BiH Hrvatima

Plenković je u dosta nezgodnoj situaciji: Mora birati hoće li popustiti SDP-u ili – Milijanu Brkiću

Dražen Ciglenečki

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

U slučaju da popusti Brkiću, što se sada ne čini izvjesnim, nema ništa od konsenzusa u Saboru jer bi SDP sigurno bio protiv Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, što Plenkovića stavlja u nezavidan položaj



U pokušaju postizanja konsenzusa o saborskoj Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, jučer su se sastala izaslanstva klubova zastupnika HDZ-a i SDP-a. U parlamentu će se danas raspravljati o ovom dokumentu, u petak bi se o njemu trebalo glasovati, ali zasad su dva najjača kluba tek »utvrdila stavove«. To znači da između HDZ-a i SDP-a postoje prilične razlike u odnosu na deklaraciju koje je autor HDZ-ovac Božo Ljubić.


Premda je Vlada dosta razvodnila njezin sadržaj, zbog čega je zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske ogorčeno tvrdio da je bolje ne donijeti nikakvu deklaraciju nego »ovakvu bez emocija i strasti, bez ičega«, u SDP-u su imali primjedbi i na tu veziju i bili su suzdržani. U međuvremenu je SDP uložio niz amandmana.


Ozbiljna vremena 


Dakle, Brkić traži da se u deklaraciju vrate pojedini dijelovi iz originalnog teksta, kako bi se poslala što snažnije politička poruka da Hrvati u BiH moraju imati status jednakopravnog naroda, a SDP bi je, s druge strane, još malo ublažio, pa je to politički vrlo osjetljiva situacija za premijera Andreja Plenkovića. U slučaju da popusti Brkiću, što se sada ne čini izvjesnim, nema ništa od konsenzusa u Saboru jer bi SDP sigurno bio protiv Deklaracije o položaju Hrvata u BiH.




Na spomenutoj sjednici je Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova, rekla da bi »dobro bilo da se deklaracija usvoji jednoglasno jer ozbiljna su vremena pred nama i puno zemalja uopće ne razumije o čemu se radi i što je problem«. Ako, pak, Plenković prihvati neke važnije SDP-ove amandmane i tako pridobije socijaldemokratske zastupnike za deklaraciju, i sasvim zanemari Brkićeve stavove, mogao bi time još više zakomplicirati odnose sa svojim zamjenikom. Bilo bi paradoksalno da za dokument koji je izašao iz HDZ-a glasuju zastupnici SDP-a, a da zamjenik predsjednika te stranke bude protiv ili da možda eskivira glasovanje. Usto, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač složio se s Brkićem da bi se deklaraciju koja je plod intervencije Vlada moralo opet zaoštriti, pa ni on ne bi blagonaklono dočekao ugađanje SDP-u, koji bi zapravo najsretniji bio da Sabor ništa u vezi s BiH niti ne donosi.


»Skup floskula« 


Ostale stranke nisu ni uključene u potragu za konsenzusom.


– Čujem da bi htjeli da se to usvoji jednoglasno, ali nas nitko o tome ništa ne pita – rekao nam je Zlatko Hasanbegović iz Neovisni za Hrvatsku.


No, tri zastupnika tog Kluba vjerojatno će podržati deklaraciju.


– Ne bi nam to bio problem. Vjerojatno će se deklaraciju u BiH tumačiti i kao miješanje u poslove te države, ali u njoj, objektivno, nema ništa što ni SDA ne bi potpisao. Riječ je o skupu floskula, koje su uglavnom izraz nekih unutarnjepolitičkih potreba i ništa više. Vrijedi to za sve verzije deklaracije – ocjenjuje Hasanbegović. On ističe da se, primjerice, poziv na promjenu izbornih pravila za Dom naroda parlamenta Federacije BiH ne može smatrati miješanjem u poslove susjedne države, jer o tome postoji i odluka Ustavnog suda BiH.


– Valjda se svaki briselski ćato miješa u BiH. U tim okolnostima Hrvatska kao potpisnica Daytona ima za to čak i neku pravnu osnovu – zaključuje Hasanbegović.