Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
25. veljače 2020.
Premijer i predsjednik

Plenković i Milanović imaju dugu povijest sukoba: Kako će u praksi izgledati "tvrda kohabitacija"

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 13. siječanj 2020. u 7:15 2020-01-13T07:15:41+01:00

Osim obrane i sigurnosnih službi, Pantovčak i Markov trg moraju surađivati i kada je u pitanju vanjska politika. A kao i kod svega drugog i ovdje su kadrovi često najvažnije pitanje. I tu se već nazire prvi mogući problem. Naime, upražnjeno je mjesto veleposlanika u Srbiji nakon što je Gordan Bakota premješten na poziciju veleposlanika u Njemačkoj

Kasno u večer 5. siječnja ove godine, odmah nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović priznala izborni poraz, premijer Andrej Plenković izjavio je da će kohabitacija s njenim nasljednikom Zoranom Milanovićem biti tvrda. Njih dvojica imaju dugu povijest međusobnih sukoba, čak i vrijeđanja, u čemu je ipak prednjačio novi predsjednik Republike. Zadnji su sukobi bili tijekom predsjedničke kampanje kada je Milanović ponovo govorio o tome da pouzdano zna da Plenković ima grozno mišljenje o prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju HDZ-a Franji Tuđmanu. S druge strane Plenković je odgovorio da je Milanović, u vrijeme dok su obojica tijekom devedesetih radili u Ministarstvu vanjskih poslova, bio poznat po tome da je »volio hvatati krivine«. Odnosno da je bio malo lijen. Sada će njih dvojica morati surađivati i zajednički donositi odluke o stvarima koje je propisao Ustav.

Prva odluka koja će morati biti donijeta u suradnji predsjednika i Vlade jest ona o tome tko će biti novi načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske. Već 1. ožujka istječe mandat aktualnom načelniku, generalu Mirku Šundovu, a u skladu sa Zakonom o obrani on nema pravo na još jedan. Zakon nalaže da predsjednik imenuje načelnika na prijedlog Vlade i uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za obranu. Tijekom kampanje Milanović nije govorio o ovom pitanju i za očekivati je da oko ovog ne bi trebalo biti nekih velikih problema. Prema neslužbenim informacijama kandidati za ovu poziciju su aktualni zamjenik načelnik Glavnog stožera general Drago Matanović i glavni direktor tog tijela viceadmiral Robert Hranj. Budući da je predsjednik Republike ujedno i vrhovni zapovjednik HV-a imenovanje prvog čovjeka Glavnog stožera jedna je od onih stvari u kojima je nužna suradnja Pantovčaka i Markova trga.

Ona je nužna i oko jedne druge stvari koja je ipak često bila predmet oštrih sukoba između dva brda. A to su sigurnosne službe. Problema je tu bilo i kada su prvi ljudi države i Vlade bili iz iste političke opcije, odnosno kada nije bilo kohabitacije, tvrde ili neke druge. Dovoljno se sjetiti mjesecima dugog sukoba Stipe Mesića i Ivice Račana kada je SOA u cijelom tom razdoblju imala na svom čelu vršitelja dužnosti. Mandat aktualnom ravnatelju SOA-e Danielu Markiću završava u svibnju, a za njegovo obnavljanje ili imenovanje novog čelnika potrebni su supotpisi Plenkovića i Milanovića. Pitanje SOA-e iskočilo je i u kampanji kada je aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović spomenula korupciju u sigurnosnom sustavu.

Suprotstavljena mišljenja

Postoje još dva vojno-sigurnosna pitanja o kojima bi Plenković i Milanović mogli imati suprotstavljena mišljenja. Jedno je eventualno povlačenje hrvatskih vojnika iz Afganistana. Milanović je tijekom kampanje izjavio da tamošnji rat ne da nije hrvatski nego da nije čak ni NATO-ov, te da hrvatskim vojnicima tamo nije mjesto. Plenković se o ovome nije očitovao. Ako bi oko Afganistana moglo biti trzavica onda bi nabava borbenih zrakoplova lako mogla biti predmet ozbiljnog sukoba. Sramotni fijasko s izraelskim F-16 čiju je prodaju stopirao Pentagon. Dakle, ovo je pitanje izazvalo veliku buru i prije kohabitacije pa bi se lako moglo dogoditi da ona bude još veća nakon što se krene u drugi pokušaj nabave. Milanović je za izravni dogovor sa Sjedinjenim Državama dok je Plenković za to da se zrakoplove nabavlja kroz međunarodni natječaj.

Osim obrane i sigurnosnih službi predsjednik i premijer moraju surađivati i kada je u pitanju vanjska politika. A kao i kod svega drugog i ovdje su kadrovi često najvažnije pitanje. I tu se već nazire prvi mogući problem. Naime, upražnjeno je mjesto veleposlanika u Srbiji nakon što je Gordan Bakota premješten na poziciju veleposlanika u Njemačkoj. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić pomalo je alergičan na Milanovića nakon njihovog sukoba iz 2015. godine. Tada je naime Vučić u suradnji s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom otežavao posao Hrvatskoj vezano za protok stotina tisuća izbjeglica prema sjeveru Europe. Pale su i teške riječi, a Milanović je, tada kao premijer, na nekoliko dana zatvorio granicu prema Srbiji. Za očekivati je da bi sada kao predsjednik želio imati čovjeka od svog povjerenja kao veleposlanika u Srbiji. On i Plenković razlikuju se i oko toga treba li napredak Srbije u pregovorima s EU-om uvjetovati rješavanjem njenih bilateralnih problema s Hrvatskom. Milanović je načelno protiv toga dok je Plenković umjereno sklon tome.

Odnos s Mađarskom

Odnosi s još jednom susjednom zemljom mogli bi ugroziti kohabitaciju. Riječ je o Mađarskoj o čijem premijeru Milanović ima, blago rečeno, jako loše mišljenje. Njihov sukob seže do gore spomenute migrantske krize tijekom koje je Mađarska postavila žicu na granicu prema Hrvatskoj. Tijekom kampanje Milanović je Mađarsku nazvao malom i beznačajnom državom. S druge strane Plenković ima puno umjerenije stajalište, barem na razini javnosti. Naime, hrvatski premijer pripada maistreamu Europske pučke stranke (EPP) koji je u latentnom sukobu s Orbanom i njegovim Fideszom. EPP je u ožujku prošle godine suspendirao Fidesz zbog kršenja demokratskih standarda. S druge strane Hrvatska ima s Mađarskom otvoreno pitanje vezano za odnos INA-e i MOL-a. MOL je formalno privatna tvrtka, ali mađarska država na nju ima veliki neformalan utjecaj. Tu je i pitanje hrvatskog članstva u OECD-u na koje je Mađarska, uz Sloveniju jedina, stavila veto.

I na kraju, sukoba bi moglo biti nakon parlamentarnih izbora. Ako ne bude jasnog pobjednika koji bi na Pantovčak mogao doći s najmanje 76 potpisa uslijedit će dugotrajni pregovori. Prije četiri godine tadašnja predsjednica Grabar-Kitarović već je nakon 40 dana prijetila imenovanjem svoje Vlade i raspisivanjem novih izbora. Iako je Milanović javno obećao da se neće tako ponašati, ustavna je praznina u ovom pitanju toliko velika da sama po sebi generira sukobe. Kojih, naravno, može biti i oko puno drugih stvari. Jer politički je život potpuno nepredvidiv i donosi potpuno iznenađujuće događaje na koje akteri onda moraju reagirati. Dakle, sljedećih godinu dana ne bi nam trebalo biti ni najmanje dosadno mada opet nekakvi drastični okršaji dvije grane izvršne vlasti ipak nisu za očekivati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
 Napredna tehnologija za sigurno i trajno rastjerivanje neželjenih životinja iz doma
Miran i uredan dom bez gamadi više nije nemoguća misija!

Napredna tehnologija za sigurno i trajno rastjerivanje neželjenih životinja iz doma