Gost Dnevnika Nove TV bio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. S njim je o gorućim temama razgovarala reporterka Sabina Tandara Knezović.

Sutra u Splitu na sjednici Vlade potpisujete projekte vrijedne milijardu i pol kuna – ambiciozno, ali je li izvedivo i koji su rokovi?

Politika partnerstva s jedinicama lokalne i područne samouprave je kontinuitet politike moje Vlade. Ovo je peta sjednica moje Vlade van grada Zagreba. Krenuli smo s Vukovarom, Siskom, Kninom i Osijekom, a sada smo u Splitu uoči blagdana svetog Duje, s jasnom porukom županiji, gradu i gradonačelniku Krstuloviću Opari koji je prvi izravno izabran HDZ-ov gradonačelnik jednog od četiri velika grada otkad su izbori takvi.

Vlada želi u više od 30 točaka dnevnog reda posvećenih Splitu i županiji dati zaključke vrijednosti preko 400 milijuna kuna i 1,5 milijardu kuna vrijednih projekata koji će se potpisati nakon sjednice vlade. Od prometne infrastrukture, zdravstva školstva, graditeljstva, zaštite okoliša – sve je na dnevnom redu i sve je realistično. Najvažnije je potaknuti razvoj brojnih prometnih problema – od novoga prilaza Splitu do samoga središta grada i trajektne luke, riješiti zagušenje magistrale prema Omišu, napraviti novu cestu koja bi povezala i Solin i Stobreč i Dugi Rat i Omiš te riješiti željeznički prilaz od zračne luke do središta Splita i trajektne luke.

Tu je i problem Karepovca, jeste li osjetili smrad kad ste dolazili?

Ne, mislim da se gradonačelnik od prvoga dana čvrsto uhvatio u problem sanacije Karepovca kao svojevrsnog privremenog odlagališta. Ono što je dio projekata je Lećevica kao centar za gospodarenje otpadom kojeg ćemo u najvećoj mjeri financirati sredstvima EU.

Splićanima je jako smrdio Karepovac…

Nažalost je to tako, nije to jedina situacija u Hrvatskoj gdje nemamo kvalitetno riješeno odlaganje otpada. Poduzimamo sve da se te situacije riješe na održiv i kvalitetan način.

Puno ste projekata pobrojali, lako ih je potpisati, ali teško realizirati. Možete li vi uistinu obećati i dati neke rokove?

Sve je propisano u zaključcima vlade, bilo da je riječ o prometnim projektima, zaštiti okoliša, zdravstvu… Tu je čitav niz projekata koji se tiču donacija državne imovine. Riješit ćemo brojna pitanja koja su dugo stajala neriješena i vjerujem da će to biti u vremenu koje je pred nama. Naravno, neki projekti zahtijevaju dulje vrijeme i sredstva, ali će svi biti realizirani jer je vlada stala iza njih.

Riješili ste pitanje blokiranih, no neki kažu da je to vatrogasna mjera te da to nije dugoročno rješenje. Kupujete li vi socijalni mir takvim potezima?

Pitanje blokiranih je već dugi niz godina na dnevnom redu mnogih Vlada, sabora, političkih elita te je pod pritiskom javnosti i udruga. Postoji preko 320.000 blokiranih u Hrvatskoj i 42 milijarde duga glavnice. Tri mjere koje smo prošli petak lansirali u javnu raspravu su napor da pokušamo dati put rješenja problema i smanjivanje pritiska na naše blokirane građane. I Zakon o otpisu dugova, i Zakon o ovrsi na novčanim sredstvima i pojednostavljen pristup Zakonu o stečaju potrošača. Krenuli smo s javnom raspravom i otvoreni smo za sugestije. Mislim da tim mjerama u suradnji državne razine, lokalne i područne samouprave te poticajima koje daje drugim pravnim subjektima, možemo bitno smanjiti opterećenje onih koji su godinama blokirani, a zakonom o ovrsi nad novčanim sredstvima i riješiti blokade gdje tri godine nije bilo nikakvih registriranih plaćanja

Kriteriji su takvi da se oni koji uredno plaćaju svoje račune moraju osjećati malo blesavo.

Zanimljivo je to. Imate kritičare koji kritiziraju Vladu što blokiranima ne pomaže, a kada izađete s dobro osmišljenim inicijativama, onda ti isti kažu što ćemo s onima koji uredno plaćaju svoje obveze. Plaćam ih i ja.

I Predsjednica je među tim kritičarima..

Svatko ima pravo reći što želi. Obveze se moraju podmirivati, nismo mi Vlada koja će favorizirati nešto što bi se moglo rastumačiti kao „nije važno, nemojte plaćati dugove, na kraju će ih netko otpisati“. Ne, mi konstatiramo da imamo 320.000 ljudi u blokadi, to je puno veći broj kada gledamo i članove obitelji. Pružamo ruku solidarnosti i socijalne osjetljivosti. To je mjera, a ne kupovanje socijalnog mira.

Ali, to je kao neki lančani krug. Blokiranima kojima se pomoglo, opet se pomaže, kao da se vrtimo u krug…

A što je alternativa, da ne napravimo ništa pa da se broj još poveća, a kamate da idu gore. Vlada je tu da rješava problem.

Što nakon par godina kad se dug opet nagomila?

Poruku koju smo poslali svima je da ljudi moraju preuzimati obveze koje mogu servisirati. Ovo su mjere koje će olakšati problem, dovesti do rješenja, smanjenja iznosa duga i broja blokiranih ljudi na način da će pojednostavljenim stečajem potrošača oni koji imaju dugove do 20.000 kuna relativno vrlo brzo moći riješiti taj problem i stati na noge.

Veliki broj obitelji ovisi o tome kako će se riješiti situacija u Agrokoru. Vidimo neke odluke Trgovačkog suda, a veliki dobavljači Agrokora boje se hoće li se nagodba postići u ova dva mjeseca. Kakva su vaša saznanja?

Ja sam uvjeren da će se nagodba postići. Dobro je da sud donosi određene odluke koje izazivaju velike dvojbe. Vlada je dala pravni okvir za proces koji se odvija već 13 mjeseci. U tom okviru uloga suda se pokazuje jako bitna.

Sud se sada uključio i usporava proces…

Nemojte tako, da nije bilo odluka sudaca Trgovačkog suda, pola stvari koje smo imali u ovom procesu ne bi se mogle dogoditi.

Ali ovo sada je baš jako odzvonilo – i Tisak, i Bandić i Vjerovničko vijeće.

Sve odzvanja onoliko koliko se orkestrira. Samo je bitno koliko orkestar jako lupa – bilo po bunju ili po nekom drugom instrumentu.

Hoće li orkestar odsvirati do 10. srpnja?

Hoće, ali ovaj orkestar kojeg je Vlada napravila da se riješi ovaj problem koji je prijetio s jednom velikom opasnošću za gospodarstvo, financije i radna mjesta…

Možete li vi jamčiti da će to biti riješeno?

Ono što ja mogu učiniti je da sa strane Vlade napravimo dodatne napore kako bi se do 10. srpnja okončao proces nagodbe i da novi Agrokor krene na zdravim temeljima, da radna mjesta i zaposlenici ostanu. Dobavljači i to ne samo mali, već i oni veliki usporedivim restrukturiranjima ovoga tipa prošli su nezamislivo dobro…

Što ako se to ne dogodi, što ćete napraviti, hoćete li smijeniti ministricu Dalić?

Neću je smijeniti, ja sam nju branio u petoj neuspjeloj epizodi pokušaja opoziva.

Bojite li se tužbi, mali dioničari neće dobiti ništa, oni će definitivno tužiti?

Pravni okvir je vrlo jasan. Država sigurno neće platiti…

Što ako nagodba ne prođe?

Sigurno će proći…

Vi to definitivno tvrdite?

Da.

Među kritičarima je i Predsjednica kojoj su trn u oku blokirani i demografija. Rekla je da Vladi daje određeni rok za demografske mjere jer da će inače predložiti svoje, među ostalim sazivanje zajedničke sjednice Vlade. Koliko ozbiljno shvaćate njezina upozorenja?

Predsjednica ima svoju ulogu i ustavne ovlasti. Puno smo razgovarali o brojnim temama, dogovorili smo 38 novih veleposlanika i generalnih konzula ovog tjedna. Uskoro će krenuti i procedura – toliko o dinamici suradnje.

Problem demografske krize nije se dogodio u zadnjih 18 mjeseci, to je problem koji prati Hrvatsku dugi niz godina. Svjesni smo tog problema, a Predsjednica je dobrodošla predložiti te prijedloge i mi ćemo ih razmotriti. Roditeljske i rodiljne naknade, subvencioniranje stambenih kredita, porezne reforme, dječji doplatci, izgradnja vrtića, poticanje svega što se tiče školstva – sve su to mjere iza kojih stoji moja vlada.

Nekako to jako sporo sve ide, neće imati tko ići u te vrtiće…

Zašto ne, imate djece koje idu u vrtiće, pretpostavljam i vaše i moje…

Statistika iseljavanja je poražavajuća.

Mi smo godinama govorili da nam je sloboda kretanja ljudi i mobilnost jedna od četiri temeljne slobode koje će članstvom u EU Hrvatskoj pomoći da stekne nova iskustva i da u dijelu svoje karijere ljudi zarade kruh u nekoj drugoj zemlji. Taj proces je dvosmjeran. Prije par godina da smo rekli da smo riješili problem slobode kretanja s Ujedinjenim Kraljevstvom i Maltom, to bi bio politički uspjeh. U ovakvim političkim okolnostima, to se gleda gotovo kao problem. Da smo kojim slučajem postali članica EU prije 15 godina, onda bi se ovaj problem dogodio tada.

Čime ljude koji odu motivirate da se vrate?

Oni imaju niz motiva….

Kako, oni odu i sretni su vani…

Polako, ima puno ljudi koji se vraćaju. To nije karakteristično samo za Hrvatsku već i za mnoge zemlje srednje i istočne Europe. Dio ljudi jedno vrijeme karijere provede vani pa se vrati. Prošlo je vrijeme pečalbi, pisanja i novaca koji se šalju doma.

Hoćete li ići u rekonstrukciju Vlade?

Ne!

Vi ćete onda biti među rijetkim premijerima koji na pola mandata nije išao u rekonstrukciju.

Ta tema je ne znam čime izazvana puštena u eter.

Vi ste onda zadovoljni svojim ministrima?

Najbolji su!

Kako ocjenjujete situaciju u HDZ-u nakon Istanbulske koja vas je debelo podijelila…

Sjajno. Nije nas debelo podijelila. Debelo bi bilo da ih je bilo pola…

Ovo se nije u povijesti dogodilo.

I, što se dogodilo?

Vidjet ćemo što će se dogoditi….

Kako to mislite?

Jednom ste mi rekli da vi vidite neke ljude koji rade o vašoj političkoj stolici. Tko su ti ljudi?

Istanbulska konvencija je u Saboru ratificirana sa 110 glasova za. Zaštita žena od nasilja u obitelji nije isključivo tema političke ljevice. Ona je podjednako moja tema kao predsjednika Vlade i čelnika ključne stranke desnog centra. To pokazuje leadership. Ljevica je potpisala i spavala tri godine smišljajući ne znam kakve razloge da ne ratificira konvenciju. Nakon toga se bude iz dubokog sna tri zime i kaže mi bismo ratificirali. Kakav legitimitet oni imaju?

Ostaju li Stier i Kovač na svojim političkim funkcijama u stranci?

Oni su glasovali kako su glasovali kao i niz drugih kolega koji su glasali po savjesti. Oni ostaju u stranci i imaju svoje uloge. Da li će dugoročno biti politički i međunarodni tajnici to ćemo vidjeti.

Dugoročno znači neće ostati na tim funkcijama?

Vidjet ćemo…

Imate povjerenja u njih?

Imam suradnju s njima.

Kakav odnos imate s gospodinom Brkićem?

Dobar.

Vi ocjenjujete da je stanje u stranci u redu?

Kad preuzmete stranku koja ruši svoju vladu i bude na 20 posto. Vratite se i kažete da preuzimate odgovornost i u dva mjeseca je dignem na izbornu pobjedu od 35 posto , oformim Vladu i u međuvremenu uvjerljivo pobijedim na lokalnim izborima – bi li se trebao loše osjećati?

Ima jedan dio unutar HDZ-a koji nije zadovoljan…

Ako netko hoće plakati nakon svih ovih pobjeda i reći da mu nije dobro, neka plače…

Kako gledate na rast Živog zida, gospodin Sinčić je popularniji od vas?

Imate jedan fenomen demagogije, populizma i korištenja površnih načina komunikacije, zloupotrebe digitalne revolucije i društvenih mreža… Stranka koja lakonski kaže kako će otpisati dugove, te ćemo izaći iz EU dobiva neki support…

Netko tko u Hrvatskoj sluša…

Tko?

Ljudi nezadovoljni HDZ-om i SDP-om..

Antisistemske stranke s programom koji ne može biti šuplji, protuustavniji i štetniji po naše građane idu s temama van i neki ljudi iz prosvjeda staju iza toga. To nije slučaj samo kod nas…

Što mislite o ljudima koji podržavaju te programe?

Svatko ima svoj izbor. Moja je zadaća da javnosti pokažem tko je ozbiljan, a tko nije te od koga možete očekivati rješavanje problema. Ljudi imaju mogućnost odlučiti hoće li se osloniti na nekoga tko je ozbiljan i odgovoran ili na nekoga tko priča priče…Vratili bi se 50 godina unazad, a ja to neću dopustiti.

Ping pong loptice neprestano lete između Hrvatske i Srbije. Dačića ste nazvali neuspješnim šlager pjevačem, a on se  ispričao „anemičnom Plenkoviću“ što ne zna pjevati Lili Marleen. 

Ako jedan ministar vanjskih poslova 2018. pretendira da bude neki relevantan faktor, a svi znamo da je bio prvi suradnik Slobodana Miloševića – onda valjda ozbiljni političari u Hrvatskoj na takvog čovjeka ne trebaju trošiti vrijeme.

Kako će se Hrvatska postaviti prema Srbiji?

Odgovorno.

Što to znači? Rekli ste da veleposlanika nećemo povlačiti.

Pa i poslali smo ga tamo da bismo znali što se zbiva, to je smisao veleposlanika.