Dio ministarstava nije u stanju potrošiti odobrena sredstva i to nastoje nadoknaditi u prosincu da bi sačuvali limite, upozorava Linić. Pitanje je i koliko je novca isplaćeno za sanaciju zdravstva, kaže Dalić
ZAGREB » Bivši ministri financija Ivan Šuker, Martina Dalić i Slavko Linić skeptični su prema tome da će sadašnji ministar Boris Lalovac uspjeti ostvariti svoje najave o deficitu koji bi mogao biti i do tri milijarde kuna manji od planiranih 15,6 milijardi kuna. S obzirom da je rebalans ovogodišnjeg proračuna s planiranim deficitom donesen sredinom studenoga svo troje bivših ministara ističu da na papiru niži deficit ne znači ništa ako će se plaćanje obveza prebaciti na sljedeće godine. Dalić, Šuker i Linić ističu da je teško govoriti o tome koliko obveza treba biti plaćeno do kraja godine kad o tome nemaju podatke, ali upozoravaju da se o manjem deficitu ne može govoriti ako se ne zna koliko je točno neplaćenih obveza u zdravstvu koje su trebale biti uplaćene do kraja prosinca.
Poštovanje planova
Dalić dodaje i da je pitanje koliko je od tri milijarde kuna planiranih za sanaciju zdravstva doista i isplaćeno. Sugovornici u Ministarstvu financija na to nam odgovaraju da je novac za sanaciju uplaćen kako je i dogovoreno te da je još jedino preostala isplata 300 milijuna kuna u posljednjem mjesecu ove godine. – Mogućnost da deficit bude manji za tri milijarde kuna u odnosu na ono što je planirano rebalansom u studenome, čini mi se nevjerojatna i trebalo bi vidjeti je li i koliko skrivenih i neplaćenih računa ostalo po ministarstvima. Činjenica je da dobar dio ministarstava nije u stanju potrošiti planirana i odobrena sredstva i da onda to nastoje nadoknaditi u prosincu kako bi sačuvali limite za sljedeću godinu, otkriva Linić.
Drže se računice
Jedini način da se takve stvari izbjegnu je da ih premijer prisili da poštuju planove u čijoj izradi su i sami sudjelovali ili će im u suprotnome biti obustavljena isplata. Ivan Šuker ističe da će se tek vidjeti kakav je učinak na plaćanje u zdravstvu donijelo izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice. Ministar financija vjerojatno misli kako HZZO više nije njegova briga, a ministar zdravlja vjerojatno se vodi logikom da je to njegova potpuna odgovornost od 1. siječnja sljedeće godine. Zato je nužno da dobijemo podatke o iznosu obveza u zdravstvu s posljednjim danom ove godine, a onda ćemo znati i koliki je doista bio deficit, odnosno je li ga ministar Lalovac uspio smanjiti u odnosu na planirani, ističe Šuker. Ipak, u Ministarstvu financija i dalje se drže računice po kojoj je na kraju godine moguće imati niži deficit od planiranog. Temelje je na činjenici da plaće, mirovine, zdravstvo, kamate, socijala i subvencije državu mjesečno koštaju do devet milijardi kuna. Uz isplatu kapitalnih transfera, primjerice prema HŽ-u, i plaćanje obveza koje ministarstva nisu platila kroz godinu prosinačka se potrošnja po njihovoj računici ne bi smjela popeti puno iznad 12 milijardi kuna. Uz najskromnije prihode od oko devet milijardi, deficit do kraja godine opet ne bi smio prijeći 13 milijardi kuna.
