ZAGREB Nepunih petnaestak godina nakon što je prvi put spomenuta mogućnost uvođenja nacionalne ili socijalne mirovine, ona bi mogla postati realnost za sve one građane koji svojim radom nisu stekli pravo na mirovinu.

I ljevica i desnica, naime, u svojim programima najavljuju to primanje s tim da ga HDZ naziva nacionalnom, a SDP socijalnom mirovinom na koju bi pravo imali stariji od 65 godina koji nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina koliko je potrebno da se ode u starosnu mirovinu. 

Prema programu HDZ-a, nacionalna mirovina bila bi negdje na razini 40 posto minimalne plaće. Pod uvjetom da je riječ o neto minimalnom primanju ta bi mirovina trenutno iznosila oko 960 kuna što bi bilo više no što država danas jamči osobi koja je prikupila 15 godina staža. Naime, najniža starosna mirovina trenutno je 896 kuna. U SDP-u ne licitiraju postocima, već navode kako bi se socijalna mirovina trebala kretati između socijalne naknade – a zajamčena minimalna naknada za samca iznosi 800 kuna – i najniže starosne mirovine.

Održivost sustava

Prema izračunu SDP-a pravo na socijalnu mirovinu imalo bi oko 20 tisuća osoba, što osoba bez staža ili s nedovoljnim stažom, što poljoprivrednika. U proračunu bi za njih trebalo osigurati dodatnih 50 do 100 milijuna kuna. Nacionalnom, odnosno socijalnom mirovinom bave se samo dvije najjače političke opcije. Donekle su bliske u razmišljanju, iako je vidljivo da lijeva koalicija želi izbjeći kritike da će ljudima koji nisu radili ili imaju premalo staža za starosnu mirovinu, osigurati viši mirovinski prihod no što ga ostvaruje umirovljenik s 15 godina staža.

Sve stranke u svojim predizbornim programima bave se, međutim, održivošću mirovinskog sustava i izdvajanjima za dva mirovinska stupa – generacijske solidarnosti i kapitalizirane štednje. Kod Mosta je vidljiv najveći »napredak« u odnosu na lani i redovne izbore kada su spominjali ukidanje drugog stupa kapitalizirane štednje. Danas govore o potrebi jačanja izdvajanja za drugi stup sa 5 na 6 posto, ali ne odmah nego nakon 2020. godine. Svjesni su da bi to automatski u proračunu stvorilo minus od milijardu kuna, jer bi rast izdvajanja za drugi stup išao na štetu prvog stupa koji bi sa 15 posto izdvajanja »pao« na 14 posto. Stoga računaju da bi promjena mogla nastupiti tek nakon četiri godine i uz snažniji gospodarski rast i zapošljavanje. Gotovo identično razmišlja i HDZ koji ne obećaje unaprijed kada će povećati izdvajanje za drugi stup za jedan postotni bod te smanjiti izdvajanja za generacijsku solidarnost za jedan postotni bod. Uvjeti za to, kako navode, stvorit će se nakon što ubrzaju gospodarski rast, pa će potencijalni deficit u prvom stupu biti »anuliran iz veće gospodarske aktivnosti i posljedično većih poreznih prihoda«. Kako navodi HDZ, u perspektivi, kada se za to ostvare ekonomski preduvjeti nastavit će se s rastom izdvajanja za drugi stup do 8 posto. 

Zakonski okvir

Vođe Narodne koalicije ne govore o konkretnim brojkama već da će osigurati adekvatnost mirovina iz prvog i drugog mirovinskog stupa kako bi osigurali održivost sustava i povećali mirovine. Pritom će stvoriti, kako vele, zakonski okvir za mogućnost povećanja izdvajanja za drugi stup te nastaviti poticati štednju u trećem mirovinskom stupu. U SDP-u navode i kako će promijeniti formulu za određivanje osnovne mirovine tako da se »u većoj mjeri uzima visina plaće osiguranika i omjer stopa doprinosa za prvi i drugi stup u cilju osiguranja primjerene razine mirovina i održanja dugoročne financijske stabilnosti mirovinskog sustava«.