Kohezijska politika

Pitali smo analitičare o financijskim posljedicama Brexita, osjetit će se i u Hrvatskoj

Aneli Dragojević Mijatović

Politika odabira projekata koji se financiraju iz EU fondova nije uvijek posve pokrivena ekonomskom logikom - Alen Host / Snimio Goran STANZL/PIXSELL

Politika odabira projekata koji se financiraju iz EU fondova nije uvijek posve pokrivena ekonomskom logikom - Alen Host / Snimio Goran STANZL/PIXSELL

EU fondovi ionako su oblik pomoći, a za nas bi bilo bolje da razvijamo proizvodnju i razvijamo se na tržišnim principima, kaže Alen Host. Damir Novotny ističe da Hrvatska mora ojačati privatni sektor jer je on pravi izvor rasta



RIJEKA  Brexitom će proračun Europske unije ostati zakinut za 60 milijardi eura, jer je Velika Britanija neto-uplatitelj, što znači toliko manje sredstava za potrebe zemalja neto-primatelja Unijinih sredstava.


Kako je razvidno iz planova EU-a, posebice o donošenju novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027., o čemu se raspravlja u Zagrebu, najviše bi se to moglo odraziti na kohezijsku politiku, odnosno politiku koja se brine o ravnomjernom razvoju EU-a. Prioriteti su, naime vanjska politika, migracije, političke teme…


Moglo bi se to odraziti na smanjenje razine solidarnosti, transfera između razvijenih i manje razvijenih područja Unije, čime bi izravno pogođena mogla biti i Hrvatska, kao najmlađa članica koja se uvelike oslanja na EU fondove, posebice za infrastrukturne projekte.




Točnije, gotovo da i nema drugih investicija osim ovih iz EU fondova: »čisto« državne su svedene na minimum, a privatne preslabe da bi povukle BDP. Ekonomisti s kojima smo razgovarali kažu da će EU kapacitet sigurno oslabjeti, no Hrvatska time neće biti posebno pogođena, štoviše, moglo bi nam to, smatraju, i koristiti jer će bar umanjiti našu ovisnost o EU fondovima.


Korist od predsjedanja


Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da se financijski kapacitet Unije izlaskom Velike Britanije smanjuje, sredstava će uistinu biti manje, no bit će kvalitetnije raspoređena.


Alokacija EU sredstava učinkovitija prema privatnom sektoru, nego prema infrastrukturnim projektima - Damir Novotny / Foto GORAN KOVACIC/PIXSELL


Alokacija EU sredstava učinkovitija prema privatnom sektoru, nego prema infrastrukturnim projektima – Damir Novotny / Foto GORAN KOVACIC/PIXSELL



– Europska komisija kaže da bi trebalo povećati vlastito učešće zemalja korisnica kako bi se smanjila njihova ovisnost o EU fondovima, i to bi se moglo odraziti na nas. No, kada se pogledaju rezultati i razvoj novih članica unazad 15 godina, ispada da je učinkovitija bila alokacija sredstava prema privatnom sektoru, nego prema infrastrukturnim projektima. To je upravo sada problem Hrvatske: bespovratnim sredstvima EU financiraju se mahom infrastrukturni projekti, dok je privatni sektor slabo uključen, a upravo je privatni sektor bio zamašnjak razvoja u zemljama istočne Europe. Primjerice, Slovačka je značajne novce iz EU fondova povukla da bi mogla dati potporu svojoj autoindustriji. Kod nas to nije slučaj. Privatni sektor povezuje se na razini EU-a, pa i potpore idu tim kanalima, a onda se putem tih potpora, da spomenem i to, kontroliraju i autoritarni političari.


Orban bi primjerice već otkad tražio da Mađarska izađe iz EU da mađarsko gospodarstvo uvelike ne ovisi o sredstvima Unije – on puno priča, ali nema hrabrosti da to provede u djelo, jer se boji ekonomskih posljedica. Usudi se možda zatvarati Sorosevo sveučilište u Budimpešti, ali ovo s ekonomijom se ne usudi, tumači Novotny. Dodaje da se sredstva EU-a koja idu prema kompanijama u istočnoj Europi, de facto vraćaju gospodarstvu zapadne Europe, jer su zapadne kompanije investitori na istoku: davanjem potpore njima, jače članice podupiru i svoje gospodarstvo, i to je ta horizontalna povezanost koja postaje jača i od politike, koja onda uvjetuje protok, ne samo kapitala, nego i ideja, ljudi, te se jača kapacitet ekonomije u svakom smislu. Tako, kaže, treba promatrati i naše predsjedanje Unijom: integriranje, kretanje ljudi, ideja, sve je to naravno dobro za nas, u smislu razvoja otvorenog društva, tržišne ekonomije… U tom kontekstu, kaže Novotny, odgovarajući na pitanje o novoj političkoj konstelaciji koja se stvorila, treba pozdraviti i izbor Milanovića za predsjednika: Davat će jedan takt, jedan vjetar u leđa progresivnim idejama. To je bitno, vrlo bitno i za ekonomiju…


Veće učešće države


Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host, koji predaje međunarodnu ekonomiju i ekonomiju EU-a, kaže da smanjivanje potpore kroz kohezijsku i poljoprivrednu politiku neće ugroziti hrvatske investicije financirane iz EU fondova, ali bi ih mogle malo usporiti.


– Predviđeno je da se ubuduće manji dio sufinancira sredstvima EU-a, odnosno da bude veće učešće države. No, neće se tu desiti nikakav drastični pad. Sigurno je da će se udio sredstava koja će nestati Brexitom morati kompenzirati na rashodnoj strani, pa će se to odraziti i na politiku uravnoteženog razvoja, međutim, iskustvo ionako pokazuje da to baš i nije uvijek bilo učinkovito. Naime, ponekad investicije koje se financiraju nisu baš one koje bi stvarno i trebalo financirati. I sama Unija često kroz parametre natječaja za razne infrastrukturne projekte uvjetuje njihovo financiranje porijeklom izvođača. Zato se i oko Pelješkog mosta diglo toliko prašine. Politika odabira projekata nije uvijek posve pokrivena ekonomskom logikom, tumači Host. Kaže da bi za nas općenito bilo bolje da razvijemo proizvodnju, privlačimo investicije i koristimo veliko Unijino tržište, te na taj način ostvarujemo rast, nego da se oslanjamo na ovaj model gdje EU fondove koristimo kao vid pomoći. Dakle, pojašnjava Host, EU fondovi imaju svoju ulogu, kao privremeni oslonac, okidač rasta, ali ne treba ih shvatiti kao vječno rješenje, već bi trebalo što prije pokušati izaći iz tog mehanizma »pomoći«, odnosno težiti da budemo dovoljno razvijeni da i sami postanemo neto uplatitelj. Jer i te uplate imaju svoju ekonomsku logiku – one se itekako isplate kompanijama koje si na taj način osiguravaju veliko tržište, zaključuje Host.