Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 22° 25° 2
23. svibnja 2018.
U natezanju s vladom žrtva i - statistika

Pismo "zbrda - zdola": Predsjednica pogrešno interpretirala podatke o stanju gospodarstva

Pismo "zbrda - zdola": Predsjednica pogrešno interpretirala podatke o stanju gospodarstva
Pismo "zbrda - zdola": Predsjednica pogrešno interpretirala podatke o stanju gospodarstva
Autor:
Objavljeno: 25. veljača 2015. u 10:55 2015-02-25T10:55:18+01:00

Kontekst u kojem te gospodarske pokazatelje koristi ukazuje na to da je to pismo, drugo po redu koje je stiglo s Pantovčaka u ponedjeljak, napisano zbrda-zdola ili da je netko namjerno odlučio hladnu statistiku začiniti tumačenjem koje najblaže rečeno nije korektno, najprije prema hrvatskoj javnosti, a onda i prema Vladi ali i samoj predsjednici

ZAGREB » U natezanju Pantovčaka i Banskih dvora zasad je kao nedužna, kolateralna žrtva pala – statistika.

Kao da šest godina recesije, više od 330 tisuća nezaposlenih i gotovo isto toliko građana s blokiranim računima nisu dovoljno poražavajuće brojke za trogodišnji rad Vlade, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlučila ih je u svom pismu premijeru Zoranu Milanoviću »nakititi« s nekoliko dodatnih statističkih podataka.

Kontekst u kojem te gospodarske pokazatelje koristi ukazuje na to da je to pismo, drugo po redu koje je stiglo s Pantovčaka u ponedjeljak, napisano zbrda-zdola ili da je netko namjerno odlučio hladnu statistiku začiniti tumačenjem koje najblaže rečeno nije korektno, najprije prema hrvatskoj javnosti, a onda i prema Vladi ali i samoj predsjednici.

Nismo najzaduženiji

Tako predsjednica piše da je hrvatski javni dug premašio 80 posto BDP-a i da je Hrvatska »jedna od najzaduženijih država Europe«. Statistika Europske komisije iz Zimskih prognoza objavljenih u veljači, na što se u svom pismu poziva i predsjednica, kaže da je hrvatski javni dug krajem prošle godine dosegnuo 81,4 posto BDP-a, ali i da je 11 članica Europske unije zaduženije od Hrvatske. Neke poput, Belgije, Italije, Irske, Portugala, Cipra ili Grčke imaju udio duga u BDP-u znatno veći od sto posto BDP-a, dok su Španjolska ili Francuska daleko iznad 90 posto. Prema statistikama EK-a veći udio javnog duga u BDP-u imaju i Austrija, Slovenija i Velika Britanija.

Ne umanjuje to hrvatski problem, a on je više od visine duga, u slabom gospodarstvu iz kojeg se financira taj dug, kao i činjenica da država svake godine ima visoke deficite koje treba financirati novim zaduženjima. Predsjednica upozorava i na taj deficit pa kaže da se on »približio pet posto BDP-a«. Istina je da se deficit nije »približio« udjelu u BDP-u od pet posto, nego da je u prošloj godini konačno pao na pet posto, opet kažu izračuni Europske komisije. Godinu dana ranije deficit je bio 5,2 posto, u 2012. godini 5,6 posto, dok je u 2011. godini, zadnjoj godini mandata prošle Vlade, prema Europskoj komisiji, deficit bio 7,7 posto BDP-a.

   Predsjednica je u svom pismu zabrinuta manjkom u robnoj razmijeni s inozemstvom, te ističe da je »pokrivenost uvoza izvozom dosegnula gotovo 60 posto«. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku pokrivenost uvoza izvozom konačno je premašila 60 posto i u 2014. godini iznosila je 60,7 posto, što znači da se razlika smanjila u korist hrvatskog izvoza. No, koliko god taj rast pokrivenosti uvoza izvozom bio dobar, on nije samo posljedica rasta hrvatskog izvoza, nego i činjenice da je zbog smanjenja potrošnje došlo do usporavanja rasta uvoza. Kako god bilo, rast pokrivenosti uvoza izvozom i njegovo približavanje udjelu od 60 posto nije stvar koja bi nekoga u zemlji trebala zabrinjavati. Naprotiv.

Pogrešne procjene

Ističe predsjednica i da je inozemni dug Hrvatske veći od 47 milijardi eura. Posljednji podaci HNB-a na tom su tragu i prema njima je inozemni dug 46,5 milijarda eura, ali već odavno, još od 2010. godine Hrvatska je dodirnula taj prag od 47 milijardi eura. On se tijekom svake od godina koje su uslijedile spuštao ispod te razine, pa se vraćao na nju, ovisno o tome koliko su se banke, tvrtke i građani razduživali, odnosno o tome kako je država birala tržište za svoje refinanciranje dugova, je li išla van ili se zaduživala doma.

   Predsjednica se poziva i na relevantne procjene kad govori da se sto tisuća ljudi iselilo iz Hrvatske u posljednje tri godine i to uglavnom radi ekonomskih razloga. Statistički podaci DZS-a, koji vrijede barem kao i neimenovane relevantne procjene, kažu pak, da se u razdoblju od 2011. do 2013. godine iz Hrvatske iselilo 42.275 ljudi, te da je u deset godina odselilo sto tisuća ljudi.

Prema tim podacima u 2013. godini iz Hrvatske se iselilo 15.262 ljudi, od čega je više od polovice otišlo u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, pa je teško vjerovati da su to učinili iz ekonomskih razloga. Odlazak mladih obrazovanih ljudi bila je stvarnost svake nove članice Unije, u Hrvatskoj je kriza vjerojatno pospješila taj odlazak, što je više nego dovoljno za brigu bilo koje vlasti, pa je utoliko nepotrebno umjesto službenih statistika govoriti o procjenama i stotinu tisuća ekonomskih emigranata.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka