FOTO: Pixabay.com
E-bankarstvo koristi 1,17 milijuna korisnika u Hrvatskoj. Mobilno bankarstvo, dakle ono u kojem se koristi uređaj koji mnogi još uvijek donekle shvaćaju kao igračku, ima 600 tisuća korisnika. Rast broja i vrijednosti transkacija u m-bankarstvu je lani iznosio golemih 60 posto.
ZAGREB – “Ljudi mobitele pomalo shvaćaju kao igračke. Ali, mobitel s aplikacijom m-bankarstva je sve samo ne igračka”, pokušao je jučer na tiskovnoj konferenciji stvar čim plastičnije približiti predsjednik Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka (HUB) Milan Parat.
Naime, ovogodišnje istraživanje HUB-a o stanju sigurnosti na interneru otkrilo je kako je odnos građana prema sigurnosti na internetu prilično ležeran. Njih 56 posto smatra da nisu ili da su samo relativno ugroženi (zanimljivo, jedan posto ispitanika drži da je stalno – da, stalno – meta hakerskih napada), a samo ih sedam posto redovno mijenja lozinke za pristup raznim on-line uslugama.
Kako je u sličnom istraživanju provedenom lani odgovor da lozinke redovno mijenja dalo njih 16 posto, a taj je rezultat tad smatran niskim, očito je da sva moguća priča i upozorenja o opasnostima od hakerskih napada i krađama cijelih baza korisničkih podataka s velikih svjetskih web sustava – nisu dovoljno preplašlili građane Hrvatske. Parat smatra i da je razlog toj, kako je rekao “pretjeranoj ležernosti”, činjenica da su prošle godine kod nas, što se tiče hakerskih napada, bila – mirna vremena.
No, na nastavak mira nije se tek tako lako pouzdati. Naime, kako je kazao direktor HUB-a Zdenko Adrović, upravo se odvija “prava eksplozija porasta internetskog i mobilnog prometa u bankama”.
Naime, e-bankarstvo koristi 1,17 milijuna korisnika u Hrvatskoj. Mobilno bankarstvo, dakle ono u kojem se koristi uređaj koji mnogi još uvijek donekle shvaćaju kao igračku, ima 600 tisuća korisnika. Rast broja i vrijednosti transkacija u m-bankarstvu je lani iznosio golemih 60 posto.
Kako bi se sačuvala solidno mirna situacija oko korištenja mobilnih bankovnih usluga, iz HUB-a su dali nekoliko sigurnosnih preporuka, pa iako se radi o uglavnom općim mjestima internetske sigurnosti, obzirom na neke od brojki iz istraživanja nije ih zgoreg prepričati.
– za financijske transakcije koristiti samo bankovne aplikacije sa službenih trgovina aplikacijama (Appstore ili Google play),
– ne koristiti m-bankarstvo na jailbreak-anim ili root-anim uređajima (oni s modificiranim sigurnosnim postavkama – takvi nisu, ne brinite, mobiteli koje kupujete u trgovinama),
– ne koristiti m-bankarstvo na otvorenim Wi-Fi mrežama,
– biti krajnje oprezan kod otvaranja linkova iz SMS ili e-mail poruka,
– uredno ažurirati operativni sustav i aplikacije koje koristite,
– instalirati antiviursni softver ukoliko ga vaš uređaj podržava,
– ne pohranjivati lozinke i pinove u mobitel.
A sigurnost?
Podaci iz istraživanja koje je za HUB napravila agencija Medianet na uzorku od 1000 ispitanika opće populacije u Hrvatskoj, pokazuju da, recimo, 35 posto takozvanih baby-boomersa (generacija starija od 55 godina) lozinke pohranjuje na više različitih mjesta. Čak 72 posto pripadnika generacije Z (mlađi od 22 godine) kad god je moguće koristi otvorenu Wi-Fi mrežu. Zapisivanje pinova i šifri posvuda, kao i korištenje slabo zaštićenih javnih mrežnih pristupnih točaka ili, uostalom, rijetko ili nikakvo mijenjanje lozinki za pristup raznim uslugama je krajnje rizično ponašanje.
Kad se takve navike ukrižaju s “eksplozijom prometa”, jasno je da bi mirna vremena što se tiče cyber sigurnosti u Hrvata mogla lako postati stvar prošlosti.
