Osim slabog prinosa meda od repice, pojavile se i neočekivane teškoće

Pčelari upozoravaju: Pčele sve agresivnije prema ljudima

Glas Slavonije

Uzrok agresivnosti pčela još nije poznat, no dio pčelara drži da su prinosi manji zbog pesticida na bazi neonikotinoida, koje uglavnom proizvode švicarska Syngenta i njemački Bayer



DONJI MIHOLJAC  Obilna cvatnja voćaka i uljane repice obradovala je slavonske pčelare koji su se nakon nekoliko loših godina ponadali dobrom početku ovogodišnje pčelarske sezone.


Međutim, dnevni prinos meda na repici koji je nekada bio i do pet kilograma po košnici, ove se godine sveo na kilogram do dva. Na sreću pčelara glog, koji je ove godine vrlo dobru medio, poklopio se s cvatnjom repice, te ublažio loš rezultat nekada najmedonosnije uljarice. 


   Zbog čega repica ne medi, pčelari mogu samo nagađati, budući da odgovor na to pitanje još uvijek nije dala ni struka. Dio pčelara, a i stručnjaka, smatraju da su za to krivi pesticidi koji u tlo ulaze već sa sjemenom, te sorte repice koje su podređene visokoj proizvodnji ulja i čiji cvjetovi imaju manje peluda.




Pčelari stoga pozdravljaju najavu Europske komisije o zabrani pesticida na bazi neonikotinoida, koje uglavnom proizvode švicarska Syngenta i njemački Bayer. Drugi veliki problem jest izražena nervoza pčela s kojima je od početka sezone teško raditi. 


  



Neonikotinoidi su insekticidno aktivne tvari koje su se pokazale djelotvornima u suzbijanju nametnika, međutim, u isto vrijeme pogubne su za pčele, koje s njima dolaze u dodir kroz tretman njihovog opasnog nametnika varoe.


Biljke također iz tla crpe i nerazgrađene neonikotinoide, koji kontaminiraju nektar, a u konačnici i med.


Istraživanja su pokazala i da se otrovnost neonikotinoida prema pčelama, u kombinaciji s pojedinim fungicidima široke upotrebe, može povećati i do 1.000 puta.



– Pčelarim četrdeset godina i na pčelinjake sam nekada u proljeće dolazio u kratkim hlačama i majici Ovoga sam proljeća dva puta bježao od vlastitih pčela, ispričao je predsjednik Pčelarske udruge Bagrem iz Donjeg Miholjca Zdenko Kovačević, vlasnik više od tri stotine košnica i jedan od vodećih proizvođača cvjetnog praha.


Pčelari stoga upozoravaju sve one koji se nađu u blizini košnica na dodatni oprez. Posebice to vrijedi za poljoprivrednike koji imaju njive u blizini medonosnih kultura.


Uzrok nenadane agresivnosti pčela također traži hitan odgovor, budući da bi daljnje pogoršanje stanja dovelo u pitanje manipuliranje s pčelinjim društvima i otežalo poslove u proizvodnji meda. 


   Pčelare raduje što se ponovno počelo razmišljati o pčelama kao najvažnijim oprašivačima voćaka. Božić je podsjetio da se još prije tridesetak godina u voćnjaku Borinci plaćalo preračunato u današnju valutu 15 kuna po košnici, te naglasio kako pčele mogu na voću i repici povećati prinos i do 30, a na suncokretu čak i do 60 posto.