Sabor izglasao izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, no to nije kraj

Pazite što potpisujete: Oprezno s bankarskim nagodbama za kredite

Jagoda Marić

Ukoliko banke građane pozovu da zbog novog izračuna na osnovu zakonskih odredbi potpišu anekse ugovorima koordinator pravnog tima Udruge Franak Aleksić ih upozorava da ne potpisuju ništa više od onoga što je regulirano zakonom, a pogotovu da se ne obvezuju da će odustati od tužbi 



ZAGREB  Sabor je jučer jednoglasno, sa 101 glasom, izglasao izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se bitno olakšava položaj građana koji imaju stambene kredite u švicarskim francima.


Za cjelokupne izmjene Zakona kojima se smanjuju kamate na kredite u švicarcima glasao je i HDZ promijenivši tako svoje mišljenje otprije dva tjedna kada su najavili da ih neće podržati, ali su jučer ipak ostali suzdržani kod glasanja o ključnoj izmjeni koja to smanjenje omogućuje.


Govoreći u ime HDZ-a nekadašnja ministrica financija Martina Dalić rekla je da razumije da će posljedice te izmjene biti smanjenje kamatnih stopa za dužnike koji kredite imaju u švicarskim francima. 



Udruga Franak ocijenila je jučer da je komentar potpredsjednice Vlade Vesne Pusić (»Najosjetljivi oni koji imaju kredite u švicarcima? Neš’ ti najosjetljivije«) u najmanju ruku, neprimjeren i neumjesan, posebno jer dolazi od članice Vlade čiji je primarni zadatak poštovati temeljno ustavno opredjeljenje Hrvatske kao socijalne države u kojoj je socijalna pravda jedna od najviših vrednota, posebno u odnosu s građanima.    – Gospođa Pusić, kao potpredsjednica Vlade RH i državna dužnosnica čiju plaćaju plaćaju ti isti građani za koje konstatira da ne pripadaju u kategoriju »najosjetljivijih«, pokazala je zabrinjavajuću socijalnu neosjetljivost te nerazumijevanje temeljnog ljudskog prava na dostojanstven život koje omogućava da ni jedan građanin ne bude egzistencijalno ugrožen, poručuju iz udruge dodajući da Pusić očito sudi prema manjini te da nije dobro upoznata s problematikom korisnika kredita u švicarskim francima, posebice s činjenicom da su mnogima rate veće od mjesečnih primanja.


  


Parametri za kamate


– Nesporno to pozdravljamo. Donošenje Zakona Vlada opravdava socijalnom ugroženošću građana. Stoga postavljam pitanje kako će se pomoći socijalno ugroženim građanima koji imaju kredite indeksirane na euro i na kunu. Odgovor na to pitanje nismo dobili. Stoga će klub HDZ-a u odnosu na ovaj amandman ostati suzdržan, rekla je Dalić. 


   Ona se začudila zbog čega je bilo potrebno da se u rješavanje ovog problema uključi i Hrvatska narodna banka s obzirom da se čini da je njeno uključivanje omogućilo formuliranje rješenja.   

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da ključna izmjena Zakona propisuje da će građani koji kredite imaju u švicarskim francima plaćati fiksnu kamatu od 3,23 posto sve dok je tečaj franka 20 posto veći od onog na dan potpisivanja ugovora o kreditu.


Ipak, u Udruzi Franak ističu da njihov posao nije gotov te da tek sada slijedi, jer nije rješeno pitanje parametara za određivanje kamata u svim drugim kreditima, odnosno kunskim i euro kreditima.


Koordinator pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić ističe da će bankama ponuditi razgovore oko tog pitanja, jer nije prihvatljivo da oni svoju fiksnu maržu odrede tako što ugovorenu kamatu smanje za sadašnju vrijednost Euribora, koja je povijesno niska.


Aleksić najavljuje da će tražiti da u tim razgovorima sudjeluju i HNB i Ministarstvo financija, a ako banke ne budu spremne za razgovor postoji mogućnost kolektivne tužbe i za te kredite. U takvoj tužbi za kredite u švicarcima Udruga Franak je dobila prvostupanjsku presudu u svoju korist, na što su se banke žalile i tek se očekuje pravomoćna presuda. 



Zamjenik ministra financija Boris Lalovac kasnije je u izjavi novinarima odgovorio Martini Dalić kako Vlada namjerava pomoći ugroženim građanima koji imaju stambene kredite u eurima i kunama.    – Izmjenama Zakona o porezu na dobit ostavljena je mogućnost bankama da građanima, kojima je ugrožena egzistencija i kojima je to jedina nekretnina, otpišu dio ili cijeli kredit i da će im to biti porezno priznati rashodi i da neće morati na taj dio plaćati porez. Ovo će se moći i više napraviti od samog određivanja kamate za kredite u švicarskim francima što je napravljeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju, rekao je Lalovac. 


  


Držati se zakona


Aleksić upozorava da jučer doneseni zakon ne smije utjecati na tu presudu, jer se ona tiče zakonskih normi koje su u Hrvatskoj vrijedile do travnja 2012. godine. U slučaju da i pravomoćna presuda bude identična prvostupanjskoj to bi značilo da sve banke moraju ponovno obračunati u svakom pojedinačnom slučaju koliko je kredita ostalo neotplaćeno i to na način da početni iznos umanje za otplaćeno, ali tako da obračun naprave na osnovu ugovorene kamate i početnog tečaja švicarca.


Ukoliko banke građane pozovu da zbog novog izračuna na osnovu zakonskih odredbi potpišu anekse ugovorima Aleksić ih upozorava da ne potpisuju ništa više od onoga što je regulirano zakonom, a pogotovu da se ne obvezuju da će odustati od tužbi. 


   – Promjene se moraju dogoditi zbog zakona, nije to nikakva nagodba banka i korisnika kredita, naglašava Aleksić. Na pitanje što bi se dogodilo u slučaju da se potvrdi u potpunosti prvostupanjska presuda, Aleksić odgovara da će se korisnici kredita imati puno pravo pozvati na nju i tražiti od banke da po njoj postupi. U slučaju da to ne učini svatko od njih može tužiti banku i tražiti da se presuda po kolektivnoj tužbi provede i u njegovom slučaju.