Za operaciju očne mrene ili manje kirurške zahvate poput odstranjenja polipa više se ne bi smjelo danima ležati u bolnici, niti čekati mjesecima ili čak i godinama. Bolnicama će biti u interesu raditi brže i bolje, jer će pet posto ukupnog prihoda ovisiti o učinkovitosti i kvaliteti usluge
ZAGREB » Prosječnog hrvatskog pacijenta u siječnju u bolnicama i ambulantama neće dočekati nikakve dramatične novosti, ali do kraja 2015. godine morao bi imati bržu, dostupniju i bolju zdravstvenu skrb.
S 1. siječnjem Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izdvaja se iz državne riznice i sam će raspolagati svojim novcem, a povijesno izdvajanje trebalo bi zdravstvu, obećava aktualni ministar Siniša Varga, osigurati otplatu dugova, uvjete za pametno i racionalno raspolaganje raspoloživim novcem, i pružanje brže i kvalitetnije usluge.
Zdravstvenu administraciju na taj potez natjerale su stalne sanacije dugova u zdravstvu, kao posljedica nerealno niskog planiranja zdravstvenog novca. HZZO će tako iduće godine raspolagati s oko 22 milijarde kuna, što je milijardu i sto milijuna kuna manje nego ove godine. Iako će imati manje novca, sustav bi trebao biti učinkovitiji, jer bolnice više neće dobivati novac unaprijed, već će im se plaćati nakon obavljene usluge.
– U siječnju će bolnicama pet posto proračuna biti isplaćeno prema izvršenju, a ostatak avansno. Taj omjer će se smanjivati iz mjeseca u mjesec, da bi se do kraja godine isplaćivalo 20 posto proračuna bolnicama avansno, a 80 posto prema izvršenim uslugama. Cijene usluga bi trebale rasti u prosjeku 20 posto – najavljuju iz Direkcije HZZO-a.
Istodobno, u bolnicama počinje provedba masterplana, koji od bolničkih uprava traži da svaku kunu okrenu dva puta prije nego je potroše. Masterplan se u bolnicama neće provoditi odmah u siječnju, ali bi do ljeta ili najkasnije do kraja 2015. godine morao rezultirati smanjenjem stope hospitalizacija, boljom popunjenosti bolničkih kreveta, kraćim boravkom pacijenata u bolnici, i usmjeravanjem pacijenata u dnevne bolnice. Tako se, primjerice, za operaciju očne mrene ili manje kirurške zahvate poput odstranjenja polipa više ne bi smjelo danima ležati u bolnici, niti čekati mjesecima ili čak i godinama. Bolnicama će biti u interesu raditi što brže i bolje, jer će pet posto ukupnog prihoda ovisiti o učinkovitosti i kvaliteti usluge.
Velika očekivanja
Do 2016. godine, prema Nacionalnom planu bolnica, prosječna stopa popunjenosti kreveta mora se povećati na 80 do 85 posto, duljina bolničkog liječenja smanjiti do 40 posto, a broj usluga dnevne bolnice i dnevne kirurgije povećati za najmanje deset posto. Uz bolju i bržu zdravstvenu uslugu, procjenjuju u Ministarstvu zdravlja, oko 34 milijuna kuna u idućoj bi godini zahvaljujući reformi moglo ostati u zdravstvenim ustanovama.
Pacijente osim toga očekuje novi val informatizacije zdravstva i još manje papirologije. U bolnicu više neće hodati s uputnicama, niti će se vraćati svom liječniku s papirima koje im napiše specijalist. Povijest bolesti s preporučenim pretragama i terapijom čekat će ih u ordinaciji.
Iz HZZO-a najavljuju kako bi se papirnate verzije uputnica ukinule do rujna 2015.
– Trenutno je 58 bolnica započelo s preuzimanjem e-uputnica, a iz 44 bolnice krenuli su prvi e-nalazi. Rezultati su zasad vrlo dobri, pet bolnica preuzima više od 75 posto raspoloživih e-uputnica, a iz deset bolnica šalju se e-nalazi za više od 50 posto rezerviranih e-uputnica – kažu u HZZO-u. Zahvaljujući tom projektu, tvrde, podići će se kvaliteta zdravstvenih usluga, smanjiti troškovi, povećati transparentnost i efikasnost rada zdravstvenih djelatnika.
Očekivanja pacijenata od promjena u idućoj godini velika su, jer će o ishodu reforme ovisiti koliko će ubuduće čekati na zdravstvenu uslugu, kakva će ona biti, a možda i hoće li je plaćati skuplje nego danas. U Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) pozitivno gledaju na najavljene promjene, a nadaju se da se ambiciozna obećanja neće izjaloviti.
– Ako se sredstva budu racionalno trošila, očekujemo pozitivan ishod, a uvijek je problem koliko će novca ostati za pacijente kad se poplaćaju svi dugovi – kaže Ivica Belina, predsjednik KUZ-a. I pacijenti, dodaje, moraju odgovornim ponašanjem pridonijeti tome. KUZ će, kaže, apelirati na pacijente da, primjerice, ne podižu lijekove koje onda ne piju, jer se i tako rasipa zdravstveni novac. Belina priznaje da postoji bojazan od gubljenja prava ako reforma krene nizbrdo, ali vjeruje da se to neće dogoditi. »Držimo fige da sve prođe kako je najavljeno«, zaključuje predsjednik KUZ-a.
Neodrživ koncept financiranja
Velike promjene koje od siječnja očekuju bolnice u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) također smatraju pozitivnima.
– Očekujemo pozitivna kretanja. Veća sredstva uključit će se u bolnički sustav, HZZO će biti slobodniji u ugovaranju, cijene usluga će se korigirati, a plaćanje po obračunu usluga na kraju mjeseca moglo bi dati dobre rezultate – smatra Mile Klepo, ravnatelj UPUZ-a. Druga je stvar, dodaje, kako će se ubirati novac za državne zdravstvene ustanove koje ostaju u proračunu, a teške su oko četiri milijarde kuna.
Uz novo ugovaranje, masterplan bolnica trebao bi teći glatko, smatra Klepo. »Tamo gdje usluga nema dovoljno, HZZO ih neće plaćati, a po prirodi stvari bolnice će se povezivati bez statusnih promjena, kao što uostalom čine i danas«, veli ravantelj UPUZ-a. Oprezan je po pitanju otplate zdravstvenog duga jer bi to, kaže, moglo pojesti naoko veća sredstva koja će bolnice dobiti. Klinički bolnički centri i dalje će biti stavke u državnom proračunu, pa će, ako KBC Rijeka primjerice 2015. godinu završi s gubitkom, država opet morati sanirati taj dug, zaključuje Klepo.
Bolnički liječnici udruženi u HUBOL priželjkuju samostalni HZZO, jer će se tako, kažu, onemogućiti nenamjensko trošenje zdravstvenog novca. »Uvođenje HZZO-a u riznicu i donijelo je ogromne financijske probleme zdravstvu. Od 2000. godine, država je na taj način uskratila HZZO-u do čak pet milijardi kuna godišnje«, računa predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža. Sumnja, međutim, da će najavljene reforme riješiti dubioze hrvatskog zdravstva, jer problem nisu bolnice ili liječnici nego »nakaradni i neodrživi koncept financiranja«. Samo u Hrvatskoj, veli Goluža, kupac zdravstvene usluge (HZZO) određuje njenu cijenu, a ona je toliko niska da ne može pokriti ni troškove »repromaterijala«.
– Generator gubitaka nisu bolnice, već politika koja nema hrabrosti suočiti se s realnošću i priznati notornu činjenicu da nismo toliko bogato društvo u kojem svi imamo pravo na baš sve. To je politika prelijevanja iz šupljeg u prazno. HZZO ne želi priznati financijsku nemoć, pa obezvređivanjem rada u bolnicama zaposlenike prikazuje kao parazite državnog proračuna. Zahvaljujući takvoj politici, građani imaju na papiru pravo na sve, a u praksi ta prava u dobroj mjeri ne mogu iskoristiti – upozorava Goluža, koji se zalaže za temeljitu reformu koja bi osigurala pozitivno poslovanje bolnica uz uvažavanje socijalne komponente.
