ZAGREB » Nestašica cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca (DTP) i cjepiva protiv tuberkuloze čije su zalihe na izmaku, riješit će se interventnim uvozom, a bojazni za zdravlje djece nema, poručili su jučer ministar zdravlja Siniša Varga i ravnateljica HZJZ-a, Tamara Poljičanin.

Dok oni ne očekuju veće probleme s nabavom cjepiva, koje bi, kako tvrde, u Hrvatsku trebalo stići brzo, činjenica je da su nestašice cjepiva učestale posljednjih mjeseci, pa je tako istih cjepiva uzmanjkalo u dva navrata prošle jeseni. Nestašica cjepiva posljedica je teškoća s proizvodnjom cjepiva u Europi, zbog čega se na javne natječaje za nabavku cjepiva objavljene početkom godine nije javio niti jedan ponuđač cjepiva protiv DTP-a. I za BCG cjepivo protiv tuberkuloze troše se lanjske zalihe cjepiva koje mogu potrajati još mjesec dana.

Globalni problem

HZJZ i HALMED traže način za opskrbu tržišta s oko 3.000 doza DTP cjepiva, a očekuje se interventni uvoz još barem 10.000 doza cjepiva protiv tuberkuloze u ožujku. Ministar Varga poručio je jučer da zbog visoke procijepljenosti stanovništva nema bojazni za zdravlje ljudi, te da je riječ o globalnom problemu zbog kojeg se na razini Europske unije planira zajednička nabava cjepiva za sve države članice.

   U Imunološkom zavodu, koji je do prije dvije godine hrvatske bolnice i ambulante uredno opskrbljivao cjepivom, ovakve izjave smatraju smiješnima.

   – Ne znam, možda u Europi i jest nestašica cjepiva, ali pitam se zbog čega mi, koji imamo vlastitu proizvodnju, moramo ovisiti o nestašicama u Europi. To će se sigurno dogoditi i s virusnim cjepivima, s krvnim derivatima, na to upozoravamo već 20 godina, a sve vlade i resorni ministri koji su se dosad izmijenili odgovaraju za ovakvu situaciju – proziva Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica Sindikata EKN-a u Imunološkom zavodu. IMZ je, podsjetimo, godinama proizvodio DTP cjepivo i njime opskrbljivao hrvatsko tržište sve do 2013. godine, kad su zbog dotrajalosti i neulaganja u proizvodne pogone izgubili dozvolu za proizvodnju bakterijskih cjepiva. Bili su godinama i uvoznici i distributeri BCG cjepiva protiv tuberkuloze dok taj posao prije dvije godine ponudivši nižu cijenu nije preuzela Medoka. Nakon gubitka proizvodne dozvole za bakterijska cjepiva, Hrvatska je postala prisiljena nabavljati cjepiva iz inozemstva, i do 60 posto skuplje od cijene cjepiva IMZ-a, a serume i protuotrove plaćamo po deseterostruko većoj cijeni. U situaciji u kojoj im se obećava obnova proizvodnje cjepiva i krvnih pripravaka, radnici IMZ-a očajni su zbog produženja roka za podnošenje obvezujućih ponuda potencijalnih investitora, koji je odlukom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom produžen do 25. ožujka, jer se njihova agonija koja traje već duže od godinu dana time samo produžuje.

(Ne)cijepljenje djece

– Nije nam jasno zašto je rok za ponude produžen, zar od svibnja prošle godine nije bilo dovoljno vremena za prikupljanje ponuda?! – pita se Jagarinec. Krajem 2015. godine IMZ-u ističe dozvola za proizvodnju virusnih cjepiva koja jedina još uvijek funkcionira, a onda su, strahuje sindikalna povjerenica, gotovi.

   Zanimljivo je i da, dok istodobno vodi bitku oko obveze roditelja da cijepe djecu, zdravstvena administracija nije zabrinuta zbog nestašice cjepiva, koja svu djecu svrstava u kategoriju necijepljenih. Varga to ne smatra problemom, te poručuje da se djeca i dalje moraju redovito cijepiti prema kalendaru cijepljenja.

   – Svi moraju znati da se djeca moraju cijepiti, to je jedno od najvećih dostignuća medicine. Treba cijepiti populaciju i nema odustajanja od toga – poručio je rezolutno Varga. Koja će biti cijena interventnog uvoza cjepiva nije rekao, no lijekovi koji u Hrvatsku stižu interventnim uvozom u pravilu su skuplji od onih koji se ugovaraju natječajima.