ZAGREB “Pala mi je vilica kad sam vidjela iznos”, “Sad je jasno zašto ti ljudi hvale reformu”, “I ja bih šutio da sam primio toliki honorar”, dio je reakcija iz zbornica na honorare koje primaju njihove kolege, piše Jutarnji.

– Nemam se pred kim pravdati, moja savjest je čista, odgovor je nastavnice čije se ime našlo u objavljenoj tablici, a primila je honorar veći od sto tisuća kuna.

Podsjetimo, više desetaka ili više stotina tisuća kuna pojedinačni su iznosi isplaćivani putem autorskih honorara učiteljima, nastavnicima i profesorima koji su radili na projektu Škole za život. Pojedinačne svote koje su primili od Ministarstva znanosti i obrazovanja, a za koje Ministarstvo tvrdi da su pokrivene sredstvima Europskog socijalnog fonda, objavio je portal Srednja.hr i prilično uznemirio zbornice.

Više od 10 milijuna kuna iz EU projekta CKR I isplaćeno je tijekom devet mjeseci 2018. nastavnicima koji su radili na pripremi eksperimentalne Škole za život i uvođenje obavezne informatike, javlja Srednja.hr.

Najveći dio novca, više od sedam milijuna kuna, nastavnicima je kroz autorske ugovore isplaćen za izradu tzv. digitalnih metodičkih priručnika i to za tek 50% izrađenosti metodičkih priručnika.

No, posao koji su nastavnici odradili na najunosnijem dijelu Škole za život, nije ocijenjen dovoljno dobrim. Skupinama koje rade na Školi za život, to je 19. ožujka ove godine priopćila Lidija Kralj, pomoćnica i bliska suradnica ministrice Blaženke Divjak.

– Nakon što su pregledane trenutne inačice metodičkih priručnika i provjereni ugovori s autorima ustanovljeno je da oni ne udovoljavaju ciljevima i zahtjevima koji su postavljeni pred autore niti predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac, stoji u prvoj rečenici dokumenta kojeg je Kralj poslala nastavnicima koji rade na uvođenju Škole za život i kojima je za rad na nedovoljno dobrim priručnicima do tada podijeljeno najmanje 7 milijuna kuna, javlja Srednja.hr.

Iznos od 27.896 kuna, vidljivo je u tablici, primila je profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Snježana Koren. U rad na reformi bila je uključena od rujna 2015. do lipnja 2016. Ponovo je aktivirana od listopada 2017. do ožujka 2018. i radila je pro bono.

– Iznos koji spominjete primila sam za metodički priručnik vezan uz Školu za život, te za poslove mentoriranja. Iako je moj udio u radu na metodičkom priručniku bio manji, s punom odgovornošću mogu reći da su se ostali kolege iz skupine za povijest debelo naradile, kaže Snježana Koren za Jutarnji.

Rezultat njihove skupine, čiji su članovi primili honorare različitih iznosa (od 3900 do 77 tisuća kuna) su dva metodička priručnika od 500, odnosno oko 600 stranica.

– Radili su to cijelo ljeto, paralelno pripremali materijale za edukaciju, mentorirali, išli u savjetničke posjete školama. Hoću reći, zavrijedili su taj iznos – smatra Koren, po čijemu sudu prije javnoga linča treba vidjeti koliko su svi ti ljudi uistinu radili i kakva je kvaliteta priručnika. Iako su je iznenadili pojedini iznosi, u redu je, kaže Koren, da ljudi budu plaćeni za posao koji rade jer je izrada kvalitetnog metodičkog priručnika zahtjevniji posao od izrade udžbenika.

– Nisam znala koliki ću iznos primiti jer mi to nije rečeno, a visina honorara me iznenadila, priznala je uz uvjet anonimnosti jedna od učiteljica s popisa, upućujući da za sve ostalo pitamo Ministarstvo.

U MZO-u ne opovrgavaju iznose, već navode kako je sve u skladu s pravilima Europskog socijalnog fonda za angažiranje stručnjaka na projektima. Objašnjavaju da je nakon donošenja kurikuluma otvoren javni poziv za izradu dijelova metodičkih priručnika za što je u ovoj i idućoj godini osigurano 60 milijuna kuna.

Napominju kako kvaliteta materijala mora biti primjerena vrijednosti novca, no ne odgovaraju na upit jesu li zadovoljni kvalitetom priručnika za koji su izdašno izdvajali sredstva.

– Premda nisam najbolja osoba za komentar o iznosima honorara jer sam zajedno sa suradnicima više godina na reformi radio bez ijedne isplaćene kune, smatram ove iznose neprimjereno visokima. U Hrvatskoj trenutno ne postoji intelektualni rad koji bi vrijedio te iznose. Od onih koji su takve iznose primili, problematičnijim smatram Ministarstvo koje ih je isplatilo, komentira Boris Jokić, prvi voditelj kurikularne reforme, po kojemu je ponašanje Ministarstva nakon 1. lipnja 2016. u vezi s cjelovitom kurikularnom reformom u potpunosti netransparentno.

– Iskreno, žao mi je što se odustalo od svih vrijednosti koje su krasile kurikularnu reformu. Još jednom pozivam Andreja Plenkovića i Blaženku Divjak da odgode primjenu kurikularne reforme u hrvatskim školama te da ovu godinu posvete pripremama za njezino uvođenje. Naivan je onaj tko smatra da nastavnici mogu imati motivaciju za provedbu reforme, pogotovo sada kada vide sve što se događa vezano uz nju – kaže Jokić.

Koordinator Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Radovan Fuchs, koji je među prvima upozorio da bi glasine o visokim isplatama trebalo prekinuti objavom preciznih isplata, jučer je kratko rekao kako ne može prosuđivati jesu li sredstva isplaćena legitimno ili ne.

– Nisam se time bavio, samo sam ranije rekao da sam za javnu objavu podataka, rekao je Fuchs za Jutarnji.