Padaju kamatne stope na kunske kredite? HNB repo operacijama jača likvidnost banaka

Očekujemo da će HNB nastaviti s repo aukcijama dok  se ponuda kunskih kredita ne ujednači s potražnjom, kažu u RBA banci

RIJEKA  Hrvatska narodna banka održat će idućeg tjedna prvu od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu, o čemu je obavijestila banke. Ovim operacijama HNB otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, kažu u središnjoj banci, navodeći da će se operacije provoditi uz fiksnu repo stopu od 1,8 posto, te s dospjećem do 18. veljače 2020. godine, dakle na četiri godine.

Na »izvoru« i država

Ukupan učinak planiranih strukturnih operacija ovisit će o zanimanju banaka, a procjenjuje se približno jednakom spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod, odnosno na oko tri milijarde kuna.

Potražnja građana za kunskim kreditima raste, pogotovo s fiksnom stopom, jer bježe i od tečajnog i od kamatnog rizika. Same banke pak imaju manje kunske nego devizne štednje, a pogotovo dugoročne, pa im HNB ovime otvara prostor da odgovore na tu potražnju kao da se smanje ukupni rizici sustava zbog visoke euroiziranosti. Nastoje se i smanjiti kamatne stope, kredite učiniti jeftinijim i dostupnijim za poduzeća, građane, ali će se na izvoru kredita vjerojatno naći i država.

U središnjoj banci kažu da će kao kolateral prihvaćati dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske, pod uvjetom da imaju kreditni rejting najmanje jednak rejtingu države. U HNB-u napominju da bi se strukturnim repo operacijama mogla i blago smanjiti razina kreditne euroizacije, HNB ovime nastavlja voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, no i dalje će održavati stabilnost tečaja kune, te ako bude potrebno, koristiti i devizne intervencije.

Analitičari procjenjuju da više kuna u sustavu neće ugroziti ni stabilnost cijena, ni tečaj. Tako Zdeslav Šantić napominje da smo ionako u periodu deflacije, a da je kuna prema euru lani u prosjeku aprecirala, pa ni tu nema neke opasnosti. S druge strane, cijene nafte ostaju niske, a ECB-ova monetarna politika još se ne zaoštrava, kaže, što će i dalje omogućavati priljev stranog kapitala.

Padaju kamate

Poslovne banke već neko vrijeme spuštaju kamate uslijed slabe potražnje za kreditima i rasta štednje (trenutno se kamatne stope na kredite u kunama kreću oko 5 posto). Pitali smo ih o mjeri HNB-a.

Iz Raiffeisen banke kažu da je najavljena prva repo aukcija HNB-a opravdala očekivanje da će monetarna vlast odgovoriti na povećanu potražnju za kreditima u domaćoj valuti.

– Cijena financiranja postavljena je u skladu s tržišnim parametrima pa ne bi trebala imati trenutan utjecaj na formiranje cijene kredita. No, dodatna ponuda kuna na dulji rok pružit će bankama priliku da zadovolje potražnju. Očekujemo da će banke u velikom broju aplicirati najavljenoj aukciji i potom ponuditi tržištu dodatni volumen kunskih kredita. Također, očekujemo da će HNB nastaviti s repo aukcijama dok god se razina ponude kunskih kredita ne ujednači s potražnjom, kažu u RBA. I U Ersteu kažu da će najavljene mjere ponajprije biti usmjerene na povećanje kunske likvidnosti, dok su kamatne stope kompleksna kategorija. U Splitskoj banci kažu da će trebati proći određeno vrijeme da se tržišni sudionici prilagode, a onda da se to prenese kroz očekivano dinamičnije kunsko kreditiranje i kroz nastavak pada aktivnih kamatnih stopa, kažu u Splitskoj.