Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 30° 3
Sutra: 30° 30° 3
26. kolovoza 2019.
Hrvatska je na začelju

Pad prometa: S autocesta u Hrvatskoj nestalo 1,77 milijuna vozila

Autocestom Rijeka – Zagreb lani je prošlo 11,88 milijuna vozila / Snimio Sergej DRECHSLER
Autocestom Rijeka – Zagreb lani je prošlo 11,88 milijuna vozila / Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 16. siječanj 2013. u 11:54 2013-01-16T11:54:10+01:00

Samo na Dalmatini prošle godine bilo oko je 540.000 vozila manje nego 2011. godine pa je očito je kako se Hrvatska u posljednjem desetljeću preinvestirala i prezadužila za razvoj autocesta

RIJEKA Oko 1,77 milijuna vozila nestalo je prošle godine sa autocesta u Hrvatskoj, jer je na svim najvažnijim pravcima zabilježen pad prometa u rasponu od 3 do 7 posto.
Hrvatske autoceste zaradile su od cestarine 1,305 milijardi kuna, te su unatoč padu prometa imale povećan prihod za 31 milijun kuna (plus 2,44 posto), što je efekt poskupljenja cestarine od 15 posto iz lipnja prošle godine.

Od pet prometnih pravaca pod ingerencijom HAC-a najveći pad prometa imaju autoceste Zagreb – Goričan i Beli Manastir – Osijek – Svilaj (7 posto), nakon čega slijedi Zagreb – Split – Vrgorac s padom prometa od 4,72 posto.

Upravo je na Dalmatini prošle godine bilo oko 540.000 vozila manje nego 2011. godine, što je značajan podatak u kontekstu turističke sezone kada je i najveće opterećenje na prometnom pravcu prema Dalmaciji. 

Negativni prometni trendovi vrijede i za veliki dio europskih zemalja, ali je Hrvatska u vrlo važnoj statističkoj kategoriji prosječnog dnevnog prometa na autocestama na začelju među dvadesetak europskih zemalja, koje su analizirane od strane ASECAP-a (Europsko udruženje koncesijskih društava za autoceste i objekte s naplatom cestarine).

S brojkom od 12.275 vozila dnevno na autocestama Hrvatska se nalazi na uvjerljivo posljednjem mjestu uz napomenu kako prva bolje plasirana zemlja Nizozemska ima prosjek od 15.940 vozila, nakon čega slijede Portugal i Španjolska sa gotovo 20.000 vozila u prosjeku.

Usporedba sa zemljama kao što su Francuska (27.017), Velika Britanija (35.716) ili Italija (40.853) za Hrvatsku nema previše smisla osim što navedene brojke očito pokazuju da je 1.250 kilometara autocesta u RH previše ukoliko se uzme u obzir rentabilnost izgrađene prometne mreže.

Manji promet na Krčkom mostu

Slično kao i u HAC-u promet je i na dionicama ARZ-a bio u padu, pa je izgubljeno oko 468.000 vozila, što je pad po stopi od 2,81 posto.

Najveći je udio u tome naravno autocesta Rijeka – Zagreb gdje je bilo 11,88 milijuna vozila u prošloj godini.

Pad bilježi i Krčki most za 3,17 posto, te autocesta Rupa – Rijeka, gdje je promet bio manji za 3,28 posto. 

Usporedbe radi, susjedna Slovenija ima dva i pol puta bolju iskorištenost autocesta, jer ima prosjek prometa od 28.930 vozila dnevno, prvenstveno zbog toga što se odlučila na sustav vinjeta, koji je daleko atraktivniji za učestale korisnike, posebno prijevoznike tereta.

Iz navedenih brojki očito je kako se Hrvatska u posljednjem desetljeću preinvestirala i prezadužila za razvoj autocesta ne vodeći pritom računa o rentabilnosti i otplati kredita, koji će upravo u ovoj i narednoj godini biti užasno veliki teret za ARZ i HAC.

Navedene državne tvrtke zajedno će morati vratiti oko 1,6 milijardi eura kredita u svega dvije godine, a tu je bitno veći udio HAC-a, čije obveze iznose oko 1,25 milijardi eura. Sve to bit će nemoguće ispuniti bez pomoći države ili reprogramiranja kredita, pa se zbog toga ozbiljno računa na opciju monetizacije autocesta o kojoj bi vlada trebala donijeti odluku do kraja ove godine.      

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka