Snimio Marko GRACIN
HZZO je o skupim lijekovima odlučivao i po tri mjeseca. O tome mora odlučiti struka, to ne smije biti birokratska odluka, poručuju iz udruga oboljelih od raka
U sklopu reorganizacije bolničkog sustava koja kreće u rujnu, ministar zdravlja Dario Nakić uvest će i strožu kontrolu potrošnje lijekova, u prvom redu antibiotika i posebno skupih lijekova. Potrošnjom skupih lijekova tako će se opet, nakon višegodišnje prakse u kojoj su skupe terapije odobravala bolnička povjerenstva, baviti HZZO.
Uveo Milinović
Ministar Nakić, naime, namjerava pri HZZO-u osnovati Povjerenstvo za posebno skupe lijekove, s ciljem kontrole potrošnje koja je lani samo preko Fonda skupih lijekova dosegnula iznos od 750 milijuna kuna ili oko pet posto ukupnog budžeta za lijekove.
Postojeću praksu u kojoj odluku o primjeni skupe terapije donosi bolničko povjerenstvo uveo je još 2008. godine Nakićev stranački kolega, tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović, kako bi skratio čekanje teško oboljelih pacijenata na lijek. Do tada je svaka odluka bolničkog povjerenstva o liječenju skupim lijekom i po tri mjeseca znala čekati na odobrenje HZZO-a, pa su oboljeli, najčešće onkološki bolesnici, mjesecima živjeli u neizvjesnosti hoće li uopće dobiti terapiju. Znači li osnivanje Povjerenstva za skupe lijekove povratak na staru birokratsku proceduru čije su neučinkovitosti u HDZ-u bili odavno svjesni, pitanje je na koje u Ministarstvu zdravlja jučer nismo dobili odgovor.
U Direkciji HZZO-a nisu sigurni kakve ih promjene čekaju, već kažu da će »u dogovoru s Ministarstvom zdravlja utvrditi konačan način rješavanja lijekova koji su na popisu Posebno skupih lijekova«. Potrošnju skupih lijekova, kažu, i dosad su redovito kontrolirali i prilagođavali potrebama pacijenata i stručnim smjernicama. »Potrošnja lijekova s popisa Posebno skupih lijekova do sada se održavala u planiranim okvirima, te je HZZO za njihovu potrošnju osigurao financijska sredstva. Uvrštavali smo u listu lijekova značajan broj novih i skupih lijekova, gotovo u isto vrijeme ili par mjeseci kasnije od bogatijih država članica EU, te ranije od nekih starijih članica EU – ističu u Direkciji HZZO-a. Prema podacima HZZO-a, stavka za posebno skupe lijekove je sa 650 milijuna kuna u 2014. godini lani povećana na 750 milijuna kuna, a na listu posebno skupih lijekova uvrštena su 24 lijeka, među njima 10 tzv. pametnih lijekova.
Sredstva srezana
Onkološki bolesnici strahuju od birokratizacije postupka odobravanja skupih lijekova, a uvjereni su da bi to smanjilo dostupnost terapije. O tome koji će lijek doći na listu i za koje indikacije će se primijeniti mora odlučiti struka, to nikako ne smije biti birokratska odluka, upozoravaju iz udruga oboljelih od raka.
Liječnici u strahu
Kako i bolnice imaju limite za skupe lijekove, skupe terapije ovisne su o tome koliko je novca bolnici na raspolaganju. U Hrvatskom savezu za rijetke bolesti navode da se liječnici ne usude propisati ni manje skupe terapije jer računaju da će ih bolničko povjerenstvo prozvati da su financijski neodgovorni. »Lijekovi se nikako ne propisuju šakom i kapom, bolnička povjerenstva dobro paze koliko to utječe na njihov budžet«, ističe predsjednica Saveza Vlasta Zmazek.
Sredstva za skupe lijekove za drugi kvartal 2016. godine već su srezana za 11 posto, podsjeća predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) Ivica Belina, i poziva na promjenu postojećeg sustava, ali tako da skupe terapije budu još dostupnije.
– Ovo s bolnicama ne funkcionira, lani je dijete s epileptičnim sindromom ostalo bez terapije dva tjedna, što je vrlo opasno, a sličnih je slučajeva bilo još – kaže Belina, koji traži da se sve skupe terapije pokriju preko Fonda skupih lijekova.
Bivši ministar zdravlja Siniša Varga rastuće troškove skupih terapija namjeravao je riješiti tzv. risk sharingom, ili obvezivanjem farmaceuta da će platiti svaku skupu terapiju koja se pokaže neuspješnom, ali tu zamisao do kraja mandata nije realizirao.
