Snimio Darko JELINEK
Točan broj stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci nije poznat, no pretpostavlja se da je riječ o oko 2.500 nekretnina. "Imate li dovoljno kamiona za našu deložaciju?", "Borili smo se za pravedniju Hrvatsku" i "Novac od prodaje stanova = rješenje", neki su od transparenata s kojima su prosvjednici stigli na Markov trg.
ZAGREB Stotinjak zaštićenih najmopromaca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika prosvjedovalo je na Markovom trgu zbog izmjena Zakona o najmu, koje su u isto vrijeme stigle u saborske klupe na prvo čitanje.
Izmjenama se, podsjetimo, predviđa postupno povećanje zaštićenih najamnina do 2023. godine, nakon čega zaštićeni najmoprimci gube taj status, a vlasnici ponovno dolaze u posjed svojih nekretnina, oduzetih im kroz povijest.
Zaštićene najamnine će u nekim drugim stanovima i dalje biti omogućene samo socijalnim slučajevima i stradalnicima Domovinskog rata, a do sredine 2028. godine će u drugim stanovima subvencionirana biti i razlika do tržišne najamnine sadašnjim zaštićenim najmopromcima slabijeg imovinskog statusa, koji nisu korisnici socijalne pomoći.
Zaštićeni najmopromci, kažu, plaćaju najamninu od 2,4 kune po četvornom metru, uglavnom je riječ o stanovima u gradskim središtima, dok oni kao vlasnici za sebe moraju iznajmljivati stanove po tržišnim cijenama od 300-400 eura, ili dizati kredite u bankama za kupnju stana.Sukladno svim presudama Europskog Suda za ljudska prava, i pravomoćnim presudama hrvatskih sudova, vlasnici kažu da imaju pravo na novčanu odštetu za vrijeme koje su zaštićeni najmoprimci proveli u njihovim stanovima, procjenjujući da je riječ o gotovo 200 milijuna kuna.