Okupljanje na Trgu svetog Marka

PROSVJED UDRUGA STANARA ‘Borili smo se za pravedniju Hrvatsku, imate li dovoljno kamiona za našu deložaciju?’

Bojana Mrvoš Pavić

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

Točan broj stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci nije poznat, no pretpostavlja se da je riječ o oko 2.500 nekretnina. "Imate li dovoljno kamiona za našu deložaciju?", "Borili smo se za pravedniju Hrvatsku" i "Novac od prodaje stanova = rješenje", neki su od transparenata s kojima su prosvjednici stigli na Markov trg.



ZAGREB Stotinjak zaštićenih najmopromaca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika prosvjedovalo je na Markovom trgu zbog izmjena Zakona o najmu, koje su u isto vrijeme stigle u saborske klupe na prvo čitanje.


Izmjenama se,  podsjetimo, predviđa postupno povećanje zaštićenih najamnina do 2023. godine, nakon čega zaštićeni najmoprimci gube taj status, a vlasnici ponovno dolaze u posjed svojih nekretnina, oduzetih im kroz povijest.


Zaštićene najamnine će u nekim drugim stanovima i dalje biti omogućene samo socijalnim slučajevima i stradalnicima Domovinskog rata, a do sredine 2028. godine će u drugim stanovima subvencionirana biti i razlika do tržišne najamnine sadašnjim zaštićenim najmopromcima slabijeg imovinskog statusa, koji nisu korisnici socijalne pomoći. 





Organizatori prosvjeda – Hrvatski savez udruga stanara te udruge stanara iz Splita, Zagreba, Rijeke i Dubrovnika – poručili su kako će bez doma ostati oko deset tisuća građana, mahom treće životne dobi.Točan broj stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci nije poznat, no pretpostavlja se da je riječ o oko 2.500 nekretnina. “Imate li dovoljno kamiona za našu deložaciju?”, “Borili smo se za pravedniju Hrvatsku” i “Novac od prodaje stanova = rješenje”, neki su od transparenata s kojima su prosvjednici stigli na Markov trg. 


Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja objavilo je kako su zakonske izmjene “najpravednije moguće rješenje problema, na način da se sada postigne ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca”. 



Kako navodi, omogućen je višegodišnji prijelazni period upravo kako bi bilo dovoljno vremena za svakoga da odluči o modalitetu svojeg stanovanja. 


“Predmetni stanovi su oduvijek bili, i jesu u privatnom vlasništvu. Zaštita privatnog vlasništva temelj je zapadne kulture i štiti se svim međunarodnim poveljama, kao i Ustavom RH. Iz tog razloga nije moguće propisati vlasnicima obavezu prodaje njihovih stanova. Propis koji bi nametnuo takvu obvezu bio bi protivan Ustavu RH i vratio bi Republiku Hrvatsku u socijalističko društveno uređenje”, navodi Ministarstvo. 


Na prosvjed je reagirala i Udruga vlasništvo i posjed, iz koje poručuju da “svatko ima pravo na krov nad glavom, ali ne na tuđi račun”. Izmjene Zakona o najmu, napominju, napokon rješavanju status vlasnika stanova, koji već 70 godina ne mogu koristiti svoju privatnu imovinu.


Zaštićeni najmopromci, kažu, plaćaju najamninu od 2,4 kune po četvornom metru, uglavnom je riječ o stanovima u gradskim središtima, dok oni kao vlasnici za sebe moraju iznajmljivati stanove po tržišnim cijenama od 300-400 eura, ili dizati kredite u bankama za kupnju stana.Sukladno svim presudama Europskog Suda za ljudska prava, i pravomoćnim presudama hrvatskih sudova, vlasnici kažu da imaju pravo na novčanu odštetu za vrijeme koje su zaštićeni najmoprimci proveli u njihovim stanovima, procjenjujući da je riječ o gotovo 200 milijuna kuna.