Foto S. Drechsler
Europska komisija smatra da će se stvari ublažiti bude li znatnijeg povećanja investicija. Bruxelles, drugim riječima, vjeruje da hrvatsko gospodarstvo moguće slabije izvozne i turističke rezultate u 2019. može nadoknaditi povećanim korištenjem EU fondova i tako se vratiti na »zelenu granu« iz 2008.
Hrvatska bi iduće godine trebala formalno izaći iz krize koja je izbila 2009. godine. Istina, hrvatsko gospodarstvo prestalo je padati potkraj 2014. i otada se neprekidno oporavlja. Da bi izašlo iz recesije, dovoljno je da raste barem dva kvartala za redom. No, da bi izašlo iz krize, mora se vratiti na razinu prije pada i nadići je. Prema jesenskim prognozama Europske komisije, Hrvatska će bruto domaći proizvod iz 2008. dosegnuti i prestići tek 2019., odnosno 11 godina nakon početka krize – sporije od gotovo svih zemalja.
Potresi na burzama
– Usporavanje u nekim glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU može sniziti robni izvoz, dok turizam može na Mediteranu pretrpjeti konkurenciju puno oštriju od očekivanja, upozorila je Komisija još u studenome. Ipak, smatra da će se stvari ublažiti bude li znatnijeg povećanja investicija. Bruxelles, drugim riječima, vjeruje da hrvatsko gospodarstvo moguće slabije izvozne i turističke rezultate u 2019. može nadoknaditi povećanim korištenjem europskih fondova i tako se vratiti na »zelenu granu« iz 2008.
Slična mišljenja ovih dana iznose i mnogi hrvatski ekonomisti, osobito oni okupljeni pri Hrvatskoj udruzi banaka, koji predviđaju blago slabljenje gospodarskog rasta s ovogodišnjih 2,8 posto na 2,6 posto u 2019. Oni se slažu da će jenjati potražnja iz Europske unije – s kojom Hrvatska vodi više od dvije trećine trgovinske razmjene – zbog usporavanja gospodarstva u svijetu, počevši od Kine.
Europski projekti
– U Italiji, koja je naš najvažniji trgovinski partner, sve se više govori o mogućnosti izbijanja recesije u 2019. godini – upozorio je Hrvoje Dolenec, ekonomist iz Zagrebačke banke, napominjući da većina ipak očekuje pozitivniji razvoj događaja. S obzirom na to da ekonomisti HUB-a očekuju usporavanje izvoza, kao i osobne potrošnje u Hrvatskoj s ovogodišnjih 3,5 na 3,1 posto iduće godine, Dolenec vjeruje da bi glavni pokretač razvoja trebala postati ulaganja.
– Investicije mogu postati najvažniji faktor rasta zato što se bilježi znatno povećanje građevinske aktivnosti, a očekuje se i povećani priljev sredstava iz europskih fondova – kaže Delenec, pozivajući se na Vladine podatke o tome da je vrijednost ugovorenih »europskih« projekata u Hrvatskoj u prošle dvije godine porasla oko 500 posto. Sada sve ovisi o brzini povlačenja europskog novca, kaže Dolenec.
Od turizma se više ne mogu očekivati rekordne stope rasta, jer se u raspodjelu turističkog kolača na Sredozemlju snažnije ubacuju naši takmaci poput Turske, Grčke i zemalja sjeverne Afrike, koje su prošlih godina bilježile slabije rezultate, zbog nemira.
Ovisnost o turizmu
– Smirivanje geopolitičkih prilika i mogući oporavak u tim područjima smanjuje potencijal hrvatskog turističkog prometa – kaže Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Pritom, Hrvatsku se »još uglavnom percipira kao odredište sunca i mora, a i struktura njezinih kapaciteta, uvelike oslonjena na sobe i apartmane, ukazuje na potrebu daljnjeg jačanja konkurentnosti turizma«, upozorila je ekonomistica u izjavi za Hinu.
Međutim, prema mišljenju Hrvatske gospodarske komore, naša je zemlja previše ovisna o turizmu. Ne smije sva jaja stavljati u istu košaru i mora ozbiljno poraditi na razvoju ostalih dijelova gospodarstva.
– Postajemo zabrinjavajuće ovisni o turizmu koji je poprilično kolebljiva industrija. Trebaju nam i druge stabilne grane, jak IT sektor, sve veća orijentacija na izvoz, više ulaganja u istraživanje i razvoj. Moramo našim poduzetnicima maksimalno olakšati poslovanje, a ključnu ulogu u tome igrat će digitalizacija – tvrde ekonomisti iz Komore.
Hrvatsku udrugu poslodavaca, pak, najviše zabrinjavaju posljedice sve većeg iseljavanja mladih iz zemlje. To će biti, boji se HUP, dodatni razlog za usporavanje našega gospodarstva sljedeće godine. Predsjednica HUP-a Gordanja Deranja već je upozorila da su neki poslodavci prisiljeni otkazivati poslovne ugovore za 2019., jer ne mogu naći dovoljno radnika. Vlada je poslušala njihov vapaj, pa je odobrila dozvole za uvoz 65 tisuća radnika iduće godine, trećinu više nego lani, osobito za turizam i građevinarstvo. Uvozit ćemo i medicinske sestre, a uskoro i liječnike, koji napuštaju Hrvatsku zbog osjetno većih plaća u Njemačkoj i drugim zemljama.
Iseljavanje – uteg
Iseljavanje je poprimilo dramatične razmjere i dosegnulo oko 400 tisuća ljudi otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Ekonomist Željko Lovrinčević nedavno je rekao da bi Hrvatska sljedeći popis stanovništva 2021. mogla dočekati s 3,9 milijuna stanovnika. To je, nema sumnje, najveći nacionalni problem. Pokazuje da gospodarstvo ne daje potrebne rezultate i ne koristi svim građanima. Istodobno, iseljavanje postaje uteg koji će nejakom hrvatskom gospodarstvu, dok pada na začelje Europske unije, dodatno zagorčati život.
Međutim, iseljavanje nikad nije bio najvažniji problem za hrvatsku Vladu, koja to smatra prolaznom pojavom. Više nije tako važno ni za predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović, koja je demografiju i nametnula na dnevni red. Dok se počela pripremati za natjecanje za novi mandat na Pantovčaku i dok smiruje sukobe s Vladom, predsjednica je za HTV izjavila kako postoje znakovi da se »iseljavanje ublažava«. Da će sljedeće godine doći do »ublažavanja migracija« iz Hrvatske, vjeruje i Europska komisija.