Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. studenoga 2019.
Otežano financiranje

PRIJETI DEMOGRAFSKI SLOM Kvarnerskim otocima manje novca, stradat će škole i vrtići

 Kvarnerski otoci su mjereno odnosom proračunskih prihoda i broja stanovnika iznad prosjeka RH, ali stanovnika je malo  / snimio M. GRACIN
Kvarnerski otoci su mjereno odnosom proračunskih prihoda i broja stanovnika iznad prosjeka RH, ali stanovnika je malo / snimio M. GRACIN
Autor:
Objavljeno: 8. prosinac 2017. u 17:55 2017-12-08T17:55:38+01:00

Prema procjenama krčkih načelnika i gradonačelnika, taj će otok godišnje ostajati bez deset milijuna kuna, koliko je, primjerice, uloženo u izgradnju nove osnovne škole. Pitanje je i kako će se financirati creski gradski vrtić gdje su zaposlene četiri nove djelatnice zbog upisa djece s poteškoćama u razvoju

Prijedlogom zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, koji je upućen Saboru, bit će otežano financiranje infrastrukturnih projekata na kvarnerskim otocima, pa tako i gradnje škola ili vrtića. Mijenja se raspodjela prihoda od poreza na dohodak jer će se za svaki grad i općinu odsad računati odnos proračunskih prihoda i broja stanovnika.

Kako su kvarnerski otoci po tom kriteriju iznad državnog prosjeka, odnosno prihodi su veći, ali je stanovnika malo, očekuju smanjenje u raspodjeli poreznog prihoda, što znači i manje novaca za nove gradnje. Prema procjenama krčkih načelnika i gradonačelnika, taj će otok godišnje ostajati bez deset milijuna kuna, koliko je uloženo u, primjerice, izgradnju nove osnovne škole, a 3,4 milijuna u gradnju vrtića.

Na sjednici creskog Gradskog vijeća nije pak prihvaćen rebalans proračuna kojim je bilo predviđeno i povećanje iznosa za plaće odgajateljica u tamošnjem dječjem vrtiću. Zbog upisa djece s poteškoćama zaposlene su nove četiri djelatnice, no pitanje je što će s vrtićem biti u budućnosti. Bilo je prijedloga da se smanje sredstva tamošnjem muzeju i knjižnici te usmjere u vrtić, no to nije prošlo među gradskim vijećnicima.

Obiteljske potpore

Pada li državna demografska politika na lokalnim proračunskim »kresanjima«, i što država može po tom pitanju učiniti, upitali smo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. I ono samo najavljuje nove demografske mjere koje demografi, s druge strane, nazivaju socijalnim, no nipošto ne i mjerama koje će Hrvatskoj osigurati veći natalitet.

»Ministarstvo ističe važnost i nužnost svih pozitivnih mjera demografske politike, ali nažalost nema utjecaja na autonomne odluke jedinica lokalne samouprave. Provodimo mjere za povećanje djelotvornosti i dostupnosti usluga i naknada namijenjenih obitelji te jačanje institucionalne potpore i podrške pri usklađivanju obiteljskog i poslovnog života roditelja djece. Također, sustavno radimo na unapređenju sustava obiteljskih potpora i praćenju učinaka i provedbe propisa te predlaganju novih zakonskih rješenja«, odgovaraju našem listu iz Ministarstva. Kako kažu, stvorit će se pretpostavke za povećanje materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora za novorođeno dijete. Ministarstvo planira donijeti izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu, šireći obuhvat doplatka te mjere usklađivanja radnog vremena predškolskih ustanova s radnim vremenom roditelja, kao i jačanja kapaciteta za smještaj djece predškolske dobi. Demografske mjere će se provoditi, zaključuju, u razdoblju od 2017. do 2020. godine.

Nužni novi zakoni

»U Hrvatskoj se očito poremetio društveni sustav vrijednosti, jer kao da ne shvaćamo da su nam djeca kjučna u svemu. Na svim razinama – od lokalne do državne, reže se na djeci, najvrednijem što imamo. Djelomično čak razumijem lokalne razine, na kojima se silno muče s proračunima, i zato bi država trebala biti ta koja im mora pomoći i financijski i administrativno, pa pomoći u zapošljavanju novih djelatnika u vrtićima i slično«, mišljenje je demografa Stjepana Šterca. Ako država već proklamira poticajne demografske mjere, onda ih mora i provoditi.

»Ništa se ozbiljnije, u praksi, međutim, ne događa. Donesena je odluka o širenju dječjeg doplatka, pokazalo se da nešto žele, ali do realizacije treba promijeniti zakone, donijeti nove propise... I u samom Ministarstvu još slažu upravu koja se treba baviti demografskim pitanjima. Sve su najave zapravo više socijalne nego demografske mjere«, smatra Šterc.

Na pitanje što država u ovako lošoj gospodarskoj situaciji uopće može, odnosno koliko može napraviti, odgovara kako loše financije ne priznaje kao izgovor. »Kad se udubite u proračun, ima stavaka koji itekako koštaju, a koji su manje vrijedni i važni za budućnost Hrvatske. Treba rezati tamo gdje se procijeni da se rezati može, i usmjeriti u vrtiće, djecu. Dio populacije će se zbog rezanja buniti, ali Vlada je ta koja mora biti ustrajna u provođenju odluka važnih za budućnost države. Naš je politički, birokratski sustav, međutim, sebičan, i odluke se donose kratkoročno. Razmišlja li itko što će biti kad nam sva djeca odu van, a nova se ne rađaju? Koliki će to teret biti za zdravstvenu i socijalnu skrb, i kako ćemo uopće živjeti?«, zaključuje Šterc.

Da Vlada mora ozbiljnije progovoriti i učiniti nešto po pitanju iseljavanja mladih, poručeno je i s jučer održanog okruglog stola »Postaje li Hrvatska zemlja izgubljene mladosti?« u organizaciji Veleučilišta Vern. Upravo je Šterc otamo poručio kako smo ušli u klasični demografski slom u kojem nema niti jednog pozitivnog demografskog pokazatelja, a s druge strane demografski faktori i pokazatelji su počeli ozbiljno utjecati na sustave u zemlji – od mirovinskog, financijskog, do obrazovnog.

Premašen lanjski pad

U prvih devet mjeseci ove godine premašen je cijeli lanjski prirodni pad od lani, a službene brojke o iseljenima se ne podudaraju sa službenim brojkama o useljavanju hrvatskih građana u druge države. Naime, prema Državnom zavodu za statistiku godišnje iz Hrvatske iseli oko 40.000 ljudi, no države useljenja bilježe dolazak oko 80.000 Hrvata godišnje.

Vernov predavač Zdravko Kedžo upozorio je kako demografija ne može biti pitanje jednog ministarstva, jednog činovnika i jednog šaltera. »To ne može biti pitanje jedne pelene ili dotacije, odnosno porodiljne naknade više«, rekao je Kedžo, napominjući kako se treba potruditi i oko toga da mladima vratimo povjerenje u državu, i razloge zašto u njoj treba ostati.

Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota velikim pitanjem smatra kako vratiti ljude koji su već iselili. Čak je 40 posto onih koji su iselili, naveo je, imalo posao u Hrvatskoj, što znači da je tek nešto više od polovice iseljenih bilo nezaposleno.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija