Odšteta

PRESUDA ZA DUG HŽ-ove tvrtke pod ovrhom teškom 30 milijuna kuna?

Gabrijela Galić

Hrvatske željeznice morale su predvidjeti mogućnost da neće ispuniti obveze / arhiva NL

Hrvatske željeznice morale su predvidjeti mogućnost da neće ispuniti obveze / arhiva NL

Postoji mogućnost da krapinska tvrka ovrši Infrastrukturu, Cargo i Putnički prijevoz za dug iz 2006. godine koji je od 12,8 milijuna kuna sa zateznim kamatama narastao na 30 milijuna kuna



Tri željezničke tvrtke solidarno moraju platiti gotovo 30 milijuna kuna odštete krapinskom poduzeću Jedinstvo i to, praktično, zbog gluposti odnosno ne baš jasnog poslovanja kada je riječ o dugovima. S obzirom da je presuda prije nekoliko tjedana postala pravomoćna postoji i mogućnost da krapinska tvrka ovrši HŽ Infrastrukturu, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz i to za dugovanje koje datira još iz 2006. godine i koje je uz malo dobre volje odavno trebalo biti vraćeno. No, državna poduzeća, posebno u željezničkom sektoru, što je nedavno po tko zna koji put potvrdila i analiza Instituta za javne financije, nisu sklona razboritom i odgovornom upravljanju financijama. To im se na kraju obije o glavu pa, kao u ovom slučaju, dug od 12,8 milijuna kuna sa zateznim kamatama naraste do 30 milijuna kuna, što znači da bi svaka od tvrtki trebala platiti po 10 milijuna kuna. Usporedbe radi, to je pola iznosa kojeg primjerice Putnički prijevoz mjesečno treba osigurati za isplatu plaća.



Danas je, kako se može čuti, poprilična »gužva« zbog pravomoćne presude unutar željezničkih tvrtki. Tim više jer je riječ o kosturu iz ormara samog HDZ-a koji je vladao i kada je nekretnina prodavana, a i kada je podignuta tužba koja se mogla izbjeći dogovorom unutar kuće. A kako dogovora, očito nije bilo, krapinska firma će na »uloženih« 12,8 milijuna kuna dobiti gotovo tri puta više.



Jednostavna priča




Cijela priča je, u osnovi, jednostavna i svodi se na to da je netko nešto kupio i platio, no prodavatelj kupcu nije osigurao da uđe u posjed, niti mu je vratio uplaćeni novac iako se na to predugovorom obvezao. U slučaju Hrvatskih željeznica, priča se malo komplicira jer je riječ o poduzeću koje se kroz godine transformiralo. No, unatoč organizacijskim promjenama nije bilo zapreke da se međusobno razgovara i slučaj neuspjele prodaje riješi bez dugotrajnog spora i nagomilanih zateznih kamata.


Početkom lipnja 2006. godine tadašnje Hrvatske željeznice prodale su poduzeću iz Krapine nekretninu i za to im je uplaćeno nepunih 12,8 milijuna kuna. Prodavatelj se obvezao u roku od godine dana omogućiti kupcu da se upiše kao vlasnik kupljene nekretnine što znači da je trebao riješiti zabilježbu na nekretnini te iseliti stanara iz nje. U slučaju neispunjenja tih uvjeta, predugovor se raskida, a Hrvatske željeznici poduzeću iz Krapine trebaju vratiti uplaćenih 12,8 milijuna kuna s kamatama. Upravo se to i dogodilo, HŽ nije ispunio uvjete koje je trebao, ugovor je raskinut, ali HŽ nije vratio uplaćenih 12,8 milijuna kuna zbog čega je i pokrenut sudski proces koji je okončan prije nekoliko tjedana presudom Visokog trgovačkog suda.


Hrvatske željeznice se, objektivno, na nekretninu nisu moge zabilježiti, odnosno nisu je mogle »očistiti« za kupca koji ju je platio. Naime, riječ je o nekretni koja je podržavljena, odnosno upisana je kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist nekadašnjeg Željezničkog transportnog društva iz Zagreba. Njegov pravni slijednik su Hrvatske željeznice koje su u nekoliko navrata tu nekretninu pokušavale prebaciti na sebe, no to im nije uspjelo i da je riječ o vrlo škakljivom procesu trebale su znati u trenutku kada su nekretninu prodavale.


Dug prethodnika


Naime, kao vlasnici su se pokušavali upisati još 1998. i 2002. godine i nije im prošlo. Stoga ne čudi da je i sud ustvrdio kako su Hrvatske željeznice u trenutku sklapanja predugovora s krapinskim poduzećem morale predvidjeti mogućnost da neće ispuniti obveze iz tog dokumenta.


Koncem 2006. godine, tadašnji HŽ pretvoren je u Holding unutar kojeg su djelovala četiri poduzeća (Vuča vlakova, Cargo, Infrastruktura, Putnički prijevoz). Šest godina kasnije Holding je nestao, a na tržištu su tri samostalna poslovna subjekta – Infrastruktura, Cargo i Putnički prijevoz pri čemu je Vuča podijeljena između te dvije prijevozničke tvrtke. Drugim riječima, HŽ koji je prodao nekretninu dva puta je mijenjao svoju strukturu pa su tako na kraju tri danas egzistirajuće tvrtke dužne vratiti dugove svojih prethodnika. No taj je problem odavno trebao biti pokriven jer je sudski proces za povrat duga pokrenut prije osam godina. Tada se unutar Holdinga trebalo dogovoriti i vratiti novac za prodaju nekretnine koju kupac nije mogao preuzeti.