Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković ovog je tjedna još jednom ponovio da je njegova stranka još uvijek u realizaciji drugog zaključka usvojenog na sjednici stranačkog predsjedništva 27. travnja. Zaključak je bio taj da se ide na preslagivanje parlamentarne većine, a usvojen je istog dana na koji je Plenković na spektakularan, neki bi rekli i neprimjeren, način iz Vlade izbacio trojicu ministara MOST-a nakon što su ovi na sjednici kabineta glasovali za smjenu ministra financija Zdravka Marića.

– Imamo većinu. Možemo skupiti 78 moguće i 79 zastupnika. I nisu nam problem ovaj 78. ili 79. Problem nam je onaj 76. Jer taj bi u očima medija i javnosti bio onaj tko je HDZ-u donio većinu što nije baš najugodnija pozicija. Ali ako uspijemo nekoga pridobiti da bude 76 ne bi nam nikakav problem bio da nam se priključe još barem tri zastupnika i da imamo relativno komfornu većinu od 79 ruku, rekla nam je ovih dana jedna osoba koja je aktivno uključena u pokušaj formiranja nove parlamentarne većine.

Tanka većina

Kako se može neslužbeno doznati u HDZ-u, ova je stranka zaista korak od toga da skupi formalnu većinu u Saboru koja iznosi najmanje 76 od ukupno 151 saborskog zastupnika. Međutim, ono što se još uvijek razmatra jest to bi li takva tanka većina mogla uopće funkcionirati u Saboru obzirom da bi se u njoj nalazili političari koji su jako ljudski i svjetonazorski udaljeni.

Većina bi se sastojala od 59 zastupnika izabranih na listi HDZ-a prošlim parlamentarnim izborima kojima bi se pridružilo osam zastupnika nacionalnih manjina, te Kažimir Varda (SMSH), Branimir Glavaš (HDSSB), Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku), reformist Darinko Dumbović, te nezavisni Željko Lacković. To je ukupno 72 zastupnika koji su sigurna podrška Vladi Andreja Plenkovića.

Sljedećih troje zastupnika na koje HDZ može računati su Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović. Ovaj je trojac izašao na lokalne izbore na listi Brune Esih koja je uspjela osvojiti čak pet mandata u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, a ona sama dobila više glasova za gradonačelnicu od kandidata HDZ-a Drage Prgometa. Nakon toga najavila je osnivanje nove političke stranke kao i formiranje zajedničkog kluba zastupnika. S njima će trebati dodatno pregovrarati budući da Glasnović nije želio glasovati za ostanak Marića kada se glasovalo o njegovom povjerenju u Saboru, a Esih nije glasovala za Gordana Jandrokovića kada je bio izabran za predsjednika Sabora. Kako se može neslužbeno doznati, Glasnović je nakon dugih razgovora ipak pristao podržavati Vladu, ali očito je da će vodstvo HDZ-a trebati dodatno razgovarati s Esih i Hasanbegovićem. Ako pregovori uspiju HDZ dolazi na 75 zastupnika i treba im barem još jedan da bi imali formalnu parlamentarnu većinu.

Škibola i Saucha

Taj 76. najvjerojatnije će biti nekadašnji član Živog zida Marin Škibola koji je HDZ-u uskočio već kod Jandrokovićebog izbora. Kao uvjet da nastavi podržavati Vladu Škibola je naveo rješavanje problema građana kojima prijete ovrhe zbog kredita koje su podigli u RBA zadrugama. Na ovotjednoj sjednici Vlada je prihvatila Škibolin prijedlog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj. O Zakonu će Sabor raspravljati na prvoj sljedećoj sjednici što pak znači da bi HDZ sa Škibolom mogao dobiti tog famoznog 76. zastupnika što bi onda bilo olakšanje i nekim drugim zastupnicima da se pridruže većini.

Prvi među njima mogao bi biti Tomislav Saucha koji je neočekivao glasovao protiv zahtjeva oporbe za smjenom ministra financija, a potom i podržao izbor Jandrokovića za prvog čovjeka Sabora. Oporba je nakon toga počela otvoreno govoriti o mogućoj političkoj trgovini budući da se protiv Sauche vodi postupak zbog lažnih putnih naloga i DORH ga tereti za štetu veću od pola milijuna kuna. S druge pak strane, neki kažu da se Saucha na ovaj način osvećuje SDP-u, svojoj bivšoj stranci zbog toga što ga se olako odrekla nakon što su se u javnosti pojavile optužbe protiv njega. U svakom slučaju vrlo je vjerojatno da će Saucha činiti vladajuću većinu. On bi bio 77. zastupnik.

Uloga Lovrinovića

Iz HDZ-a se neslužbeno može čuti da nije nemoguće da na njihovu stranu nakon izbornog debakla na lokalnim izborima prijeđe i drugi zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović. On je dosad glasovao i protiv Marića i protiv Jandrokovića, ali ni u jednom trenutku u svojim brojnim izjavama nije spominjao da neće podržati osobe koje će HDZ predložiti za nove ministre. Ako Lovrinović pristane on bi bio 78. član vladajuće većine.

Kao 79. sve se više spominje predsjednik HSU-a Silvano Hrelja koji je već više puta javno izjavio da je spreman na »projektnu suradnju« s Vladom Andreja Plenkovića. Osim toga, za ravnateljicu HINA-e ovog je tjedna, na veliko iznenađenje cjelokupne političke javnosti, potvrđena Branka Valentić koja je prije dolaska na tu funkciju bila glasnogovornica HSU-a. Ona je bila kadrovsko rješenje SDP-ove koalicije 2012. godine i činjenica da je dobila još jedan mandat govori o tome da je HSU sklopio nekakav sporazum sa HDZ-om. I ovih je 79. zastupnika u ovom trenutku plafon do kojeg HDZ može doći i formiranju nove većine.

Naravno, cijelu bi situaciju moglo promijeniti to da dio vladine većine postane petoro zastupnika HSS-a koje Plenković već dugo poziva preko medija. Međutim, predsjednik HSS-a Krešo Beljak više je puta javno odbacio mogućnost koalicije s HDZ-om. Štoviše, nedavno je sklopio dogovor sa SDP-om da na sljedećim parlamentarnim izborima HSS ima šest sigurnih zastupnika. U HDZ-u ne isključuju ni mogućnost suradnje s HNS-om i IDS-om nakon drugog kruga lokalnih izbora koji će se održati 4. lipnja. Ako bi se neka od ovih stranaka pridružila HDZ-ovoj koaliciji situacija bi bila više nego jasna i otpala bi mogućnost za bilo kakve prijevremene parlamentarne izbore. Recimo, ako dođe do prevrata u SDP-u i bude smijenjen Davor Bernardić promijenio bi se automatski status HSS-a. Bernardićevi protivnici u SDP-u jako mu zamjeraju da je HSS-u dao čak šest mandata, te je moguće da oni ako preuzmu stranku otkažu taj sporazum. A to bi onda moglo gurnuti HSS prema HDZ-u.

Dodatni novac

Ali ako HDZ ne uspije na suradnju privoljeti ni jednog zastupnika od tri spomenute stranke njegovo će se vodstvo naći pred velikom dilemom – ići na formiranje većine od 78 ili 79 zastupnika ili raspisati prijevremene parlamentarne izbore.

Gore spomenuta većina bila bi vrlo problematična za HDZ budući da bi se u njoj nalazili i trojica zastupnika SDSS-a s jedne i troje zastupnika desnice okupljeni oko Brune Esih s druge strane. Naravno, oni su i prije odlaska MOST-a činili vladajuću većinu, ali tada njihovi glasovi nisu bili odlučujući za njen opstanak. S treće pak strane i ostali će zastupnici od kojih ta većina ovisi imati svoje zahtjeve – HDSSB će vjerojatno tražiti dodatni novac za projekte u Slavoniji, Lacković za Koprivničku županiju, a svoje će »projekte« sigurno istaknuti i reformisti Radimira Čačića. Dakle, da održi tu većinu HDZ bi s jedne strane bio izložen zahtjevima koji bi dodatno opteretili državni proračun, a s druge velikim svjetonazorskim i političkim razlikama nekih partnera od kojih svaki u svakom trenutku može srušiti Vladu. Stoga u HDZ-u čini se još uvijek nisu donijeli konačnu odluku o tome ide li se ili ne u ovaj projekt. Konačna će se odluka donijeti nakon drugog kruga lokalnih izbora.

Pitanje Agrokora

Kako se može doznati u HDZ-u, novi parlamentarni izbori bili bi za HDZ rizik ne samo zbog toga što bi se u dvije godine već treći put trebalo ići na birališta. HDZ-ov je rejting jako dobar, a SDP-ov prilično loš. Osim toga, SDP je u velikim unutarstranačkim sukobima koji bi čak mogli završiti i formalnim pozivom za smjenom aktualnog predsjednika stranke. Sve to govori u prilog raspisivanja novih izbora. Međutim, u HDZ-u se pribojavaju mogućnosti da se slučaj Agrokor potpuno prelije u javnost, odnosno da dođe u pitanje isplata plaća zaposlenicima za svibanj koje bi trebale biti isplaćene sredinom lipnja. Do toga bi moglo doći ako izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak ne uspije ispregovarati dodatnih 250 milijuna eura kredita. U tom bi slučaju novi izbori bili jako riskantna opcija, smatraju u HDZ-u, jer postoji mogućnost da oporba uvjeri dio birača da je za tu situaciju isključivi krivac HDZ i da zbog toga dođe u pitanje trenutno izvjesna izborna pobjeda na parlamentarnim izborima. Posebno ako bi se izbori održali tek ujesen, što je ipak vjerojatnija opcija ako do njih dođe, budući da je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dosad uvijek bila protiv održavanja izbora usred turističke sezone.

Zbog svih gore navedenih varijanti, od kojih neke čekaju rasplet nakon lokalnih izbora, vodstvo HDZ-a još uvijek nije donijelo konačnu odluku o tome što će napraviti nakon 4. lipnja kada će završiti drugi krug lokalnih izbora. Obje su opcije zasad moguće, a što će se dogoditi saznat će se u sljedećih desetak dana.