Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 4
Sutra: 4° 4° 4
16. prosinca 2018.
Velika pomoć

PODRŠKA SAMOHRANIM MAJKAMA Iz Dječjeg doma u Nazorovoj pokrenuta inicijativa za "majčinske domove"

S dvoje djece, smještaj našla u majčinskom domu u Nazorovoj – Florije Aslani
S dvoje djece, smještaj našla u majčinskom domu u Nazorovoj – Florije Aslani
Autor:
Objavljeno: 8. prosinac 2018. u 19:47 2018-12-08T19:47:00+01:00

Majčinski domovi zasad postoje u pet institucija, a naša želja je da ih otvore i ostali dječji domovi u Hrvatskoj, kazala je ravnateljica Dječjeg doma u Nazorovoj Jasna Kelava

ZAGREB Florije Aslani je majka dvoje djece, i jedna od žena, djevojaka koje u trudnoći i nakon poroda nisu imale podršku svoje obitelji niti očeva svoje djece, ili pak u tim obiteljima zbog različitih okolnosti nisu mogle odgajati djecu. Pomoć i podrška pružene su im u tzv. majčinskim domovima u, zasad, pet institucija u Hrvatskoj – Dječjem domu Zagreb u Nazorovoj, Dječjem domu Maestral Split, u Centru za pružanje usluge u zajednici Klasje u Osijeku, u Dječjem domu Ivane Brlić Mažuranić u Lovranu te u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. U domovima s djecom boraviti mogu do navršene prve godine djetetova života, zbog čega je u organizaciji Dječjeg doma u Nazorovoj pod ravnanjem Jasne Kelave organiziran stručni skup pod nazivom »Sačuvajmo njihov zagrljaj«, čiji je cilj potaknuti izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kako bi majke s djecom u domovima mogle ostati do navršene treće godine djetetova života. Osim toga, želja je da majčinske odjele otvore i ostali dječji domovi u Hrvatskoj.

Sigurno utočište

»Imam tremu što stojim pred vama i govorim, ali to je mala žrtva za vas koji ste mi puno više dali. Nemam podršku svoje obitelji. Bez oca sam ostala kad mi je bilo šest godina, a kako mama zbog svojih problema nije mogla brinuti o braći i meni, odvedeni smo u Dječje selo Lekenik. Svi smo plakali«, počela je svoju priču Florije jučer na skupu. Nakon trogodišnje škole za krojačicu krenula je u samostalan život, i prvi put majkom postala u 26. godini, no otac djeteta ju je napustio, ostala je sama i bespomoćna. »U strahu kako ću, i hoću li to moći, što pružiti djetetu kad nemam ni krov nad glavom, obratila sam se Centru za socijalnu skrb te mi je ponuđen smještaj u majčinskom domu u Nazorovoj. Bilo je teško prihvatiti činjenicu da sam opet u domu, ovaj put kao odrasla osoba, ali sve je bilo u redu. Nakon pet godina sam pronašla sreću, barem sam tako mislila, odlučili smo da želimo zajedničko dijete, ali se on nakon utvrđene trudnoće uplašio, i izjavio da odustaje«, nastavila je Florije.

Važno da je zajednica udomitelja smirena

»Ovim zakonom ne želimo umanjiti bilo čija prava, ali riječ je prije svega o zakonu koji se bavi pravima djeteta. Riječ je o djeci koja su prošla dosta trauma, koja su bila zlostavljana i zanemarivana, izgladnjivana, i koja su često mijenjala mjesto boravka te su u stalnom strahu od gubitka. Važno je zato da udomitelj ima smirenu zajednicu i da ne odstupa od sociokulturološke sredine u kojoj dijete odrasta«, kazala je jučer ministrica Nada Murganić uoči saborskog glasanja o Zakonu o udomiteljstvu kojim se istospolnim parovima ne dozvoljava udomljavanje djece. U tradicionalnim sredinama, napomenula je ministrica, istospolno partnerstvo nije prepoznato kao uobičajeno i u vršnjačkim bi se zajednicama, smatra ona, to odrazilo na udomljeno dijete. 

Svijet joj se, kaže, u tom trenutku još jednom srušio, i ponovo je završila u majčinskom domu. »Imala sam topli obrok, sigurno okruženje za djecu i sebe, pružen mi je osjećaj da sam čovjek i da vrijedim. Tu nisam odbačena, nego prihvaćena. Moja je djevojčica navršila, međutim, godinu dana, sad smo opet vani jer je boravak u domu ograničen, i opet me muče ista pitanja i isti strahovi, ovaj put uz dvoje djece. Trudim se zaposliti kako bih se potpuno osamostalila, nažalost posao je uvijek na određeno vrijeme. Želim biti majka i djeci osigurati bolje uvjete za život«, završila je Florije svoju priču. Trenutačno živi u stanu kojim upravlja dom u Nazorovoj te traži posao.
Od 2010. godine naovamo u Nazorovoj je boravilo nešto više od 80 majki, u najvećoj mjeri starih od 14 do 18 godina. Sedamdeset posto njih je po izlasku iz doma nastavilo brinuti o djetetu, dok su ostale dijete dale na udomljavanje ili posvajanje. Čak 46 posto njih ima završenu samo osnovnu školu, oko 20 posto je s intelektualnim poteškoćama, a preko 15 posto ima probleme u ponašanju – općenito više od polovine djevojaka odnosno žena koje ovdje žive ima neke poteškoće, i dom je jedino mirno i sigurno utočište za njih i njihovu djecu.

Potraga za poslom

Potvrđuje to i 18-godišnjakinja s kojom smo u Nazorovoj također razgovarali uz uvjet anonimnosti. Majka je četveromjesečne bebe, s kojom je ovamo stigla dva tjedna nakon poroda jer nije imala kamo. »Dogodila mi se neželjena trudnoća, nisam htjela dijete, ali sam odlučila zadržati ga, i danas sam presretna zbog toga. Moja obitelj nije imala uvjete da me uzme k sebi, nisam mogla biti ni kod oca djeteta. Došla sam ovdje da mi pomognu, i super mi je, sve imam i za sebe i za dijete. Koliko ću ostati, ne znam, vidjet ćemo kad dijete navrši godinu dana«, ispričala nam je majka, koja je završila srednju školu. Ovdje se majke, između ostalog, potiče da završe školu, dok im se pomaže i u potrazi za poslom. Kad počnu raditi, dijete mogu dovoditi na dnevni boravak, pa čak i na prespavljivanje, ako ih radno vrijeme na to prisiljava. Ove je godine pet majki iz Nazorove završilo školu – četiri srednju, a jedna osmi razred osnovne škole. Zaposlenici doma odlaze i na roditeljske sastanke, a majke općenito uče o brizi o djetetu, povezivanju s njim, ali i o svojim pravima, pa tako i o tome kako dokazati očinstvo, kako pronaći posao, osigurati se zdravstveno, štedjeti novac i slično.

»Za svako je dijete najveće blagostanje ako može odrasti uz svog oca i majku, no nisu sva djeca te sreće. Kad obitelj i zajednica osuđuju maloljetne majke, one same ne mogu podizati dijete. Kroz zakonska rješenja moramo to popraviti«, najavila je ministrica za demografiju i obitelj Nada Murganić moguća poboljšanja u Zakonu o socijalnoj skrbi, kako bi se majkama bez podrške okoline omogućilo da i dulje ostaju u majčinskim domovima. U prošloj je godini država brinula o pedeset majki, od kojih su 24 s djecom živjele u domovima, 11 njih u udomiteljskim obiteljima, dio pak u stambenim zajednicama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka