Grad: Rijeka
Danas: 4° snijeg
Sutra: -9° 3°
16. prosinca 2017.
Kako do novca

ANALIZA PLAN TEŽAK 1,4 MILIJARDE Doznali smo što Vlada, kladionice, HRT i Janica Kostelić misle o prijedlogu Damira Miškovića

Damir Mišković  / snimio R. BRMALJ
Damir Mišković / snimio R. BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 7. prosinac 2017. u 15:37 2017-12-07T15:37:48+01:00

Ukoliko bi se njegov prijedlog doista primijenio, sport u Hrvatskoj bi imao veći proračun od Rijeke, Splita ili Osijeka, kao i od Ministarstva kulture ili Ministarstva turizma 

Kad bi se ideje predsjednika HNK »Rijeka« Damira Miškovića o financiranju sporta, prvenstveno nogometa, doista primijenile u stvarnosti, to bi godišnje, uz ono što država i lokalna zajednica već odvajaju, značilo slijevanje dodatnih 1,4 milijarde kuna u sport. To je računica bez olakšica koje je spominjući cijene struje i vode zatražio Mišković, a veća je od iznosa koji država godišnje izdvoji za doplatak za djecu.

Uz to, to bi značilo da sport u Hrvatskoj ima veći proračun od, primjerice Rijeke, Splita ili Osijeka, odnosno da veći proračun imaju tek država i Zagreb. Sport bi imao proračun veći od primjerice Ministarstva kulture ili Ministarstva turizma.

Manji dio tog novca pribavio bi se preraspodjelom, a veći dio povećanjem nameta koji građani već plaćaju, pa bi tako TV pretplata godišnje porasla za 19 posto, dok bi boravišna pristojba poskupjela u prosjeku za 140 posto u odnosu na sadašnju koja se plaća ovisno o tome u koju kategoriju pojedino mjesto spada. Kad bi udovoljila Miškovićevim zahtjevima, Vlada bi suprotno svojim najavama o smanjenju parafiskalnih nameta građanima i gospodarstvu, krenula u njihovo povećanje.

Jednostavna računica

Najveći iznos u tom Miškovićevom paketu donijelo bi povećanje boravišne pristojbe za jedan euro. Miškovićeva računica je jednostavna: sto milijuna noćenja, po jedan euro, i na kraju godine za sport se skupi najmanje 750 milijuna kuna.

No, mali je problem u tome što je trenutno u Hrvatskoj najveći iznos boravišne pristojbe sedam kuna, ali on se plaća samo u mjestima koja su razvrstana u kategoriju A i samo u glavnoj sezoni, i tako je već 18 godina. U svim ostalim mjestima i razdobljima godine taj je iznos manji.

Vlada je od sljedeće godine odlučila povisiti taj iznos za jednu kunu, odnosno na osam kuna, opet samo u sezoni. Povećanje od jednog eura značilo bi gotovo udvostručenje te cijene u sezoni za kategoriju A, ali za mjesta u nižim kategorijama, posebice izvan sezone, to bi boravišnu pristojbu poskupilo i do tri i pol puta.

Tako bi se umjesto 537,7 milijuna kuna, koliko uz povećanje pristojbe država planira ubrati sljedeće godine, skupilo najmanje 1,2887 milijardi kuna, od čega bi veći dio otišlo za sport, dok bi ostatak dobile turističke zajednice, a oko 5,3 milijuna kuna pripada Crvenom križu.

Iskustva drugih

Na pitanje što misle o tome prijedlogu i je li on izvediv, iz Ministarstva turizma su nam najavili svoj odgovor za četvrtak, no nekoliko naših sugovornika iz Vlade nam je kazalo da, iako turističke pristojbe nisu u njihovu resoru, ne vide načina da država poveća taj iznos, odnosno da odluči preko noći više nego udvostručiti neki namet.

Za četvrtak su nam odgovore najavili i iz Hrvatske lutrije, na pitanje je li moguće da nogomet dobije dio novca od prihoda kladionica s obzirom na to da kladionice prihode ostvaruju i zato što nude parove iz HNL-a.

Mišković je izračunao da bi sportu moglo pripasti i do 375 milijuna kuna godišnje. Država od prihoda koje ubire od igara na sreću i kladionica, godišnje dobije oko milijardu kuna, od čega 35 posto, odnosno oko 350 milijuna kuna, odlazi za sport.

Direktni prihodi od kladionica, odnosno pet posto ukupnih prihoda, kako je to zamislio Mišković, možda bi se, napominju neki naši sugovornici, mogli i dati u dogovoru s kladionicama, ali pitanje je bi li ih onda mogli tražiti i inozemni klubovi koje kladionice također imaju u ponudi, pa je odvajanje novca iz poreznih prihoda kroz državni proračun ipak najrealniji način.

Što se tiče ideje da se za nogomet, odnosno sport, odvoji dodatna dva eura, na već postojećih 80 kuna mjesečne pretplate kako bi se formirao sportski kanal na HRT-u, to bi značilo da građani uz taj parafiskalni namet koji ih godišnje košta oko 1,2 milijarde kuna, odvajaju još oko 220 milijuna kuna.

Mišković je kazao da bi se na taj način sportu plaćala televizijska prava, ali njih je, kad je nogomet u pitanju, otkupila Max tv i ona su na tržištu već godinama, kako to funkcionira u brojnim europskim zemljama, pa nije jasno zašto bi država dekretom propisivala da to moraju učiniti hrvatski građani, kaže nam jedan sugovornik iz Vlade.

Postoji li ipak takva mogućnost, resorno Ministarstvo kulture nam nije odgovorilo, a iz HRT-a su nam poručili da ne mogu komentirati Miškovićev prijedlog te da promjene u obliku naplate mjesečne pristojbe nisu moguće bez izmjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske koji je potpisan u rujnu ove godine za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2022.

Porezne olakšice

Ipak, dio Miškovićevih ideja ipak bi se mogao ostvariti, ako je suditi iz odgovora koji smo dobili iz Središnjeg državnog ureda za sport. Oni otkrivaju da je radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta razgovarala, među ostalima, i s Miškovićem i da je on iznio dio prijedloga o kojima je i govorio na spomenutoj press-konferenciji.

– Nacionalni program sporta je u završnoj fazi izrade i u njemu je razmatran niz mjera poput poreznih olakšica, izdvajanja prihoda od igara na sreću u dijelu u kojem je on prikupljen od klađenja za šport, skrbi o športašima, stvaranja mreže održivih športskih građevina, unaprjeđenja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja te još mnogih drugih, koje su, između ostalog, predložile i športske zajednice na radionicama koje su se održavale diljem Hrvatske i u koje je bilo uključeno više od 400 dionika iz sustava športa – odgovorili su iz Ureda na naš upit.

No, nisu precizirali u kojem iznosu bi se povećalo izdvajanje za sport od prihoda prikupljenih klađenja, niti kakve bi porezne olakšice mogli očekivati sportski klubovi. Iz Ureda koji vodi državna tajnica Janica Kostelić poručuju i to da se prijedlozi o kojima je govorio Mišković, te dio ostalih mjera iz Nacionalnog programa sporta, jednim dijelom nalaze u nadležnosti drugih državnih tijela pa će Središnji državni ured za šport iste razraditi i provesti u suradnji s njima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka