Ustavni sud

PLAGIJATORI MOGU ODAHNUTI Saborski Odbor za etiku više o njima nema pravo odlučivati

Ljerka Bratonja Martinović

Odbor će nastaviti raditi do isteka mandata ili razrješenja / snimio S. DRECHSLER

Odbor će nastaviti raditi do isteka mandata ili razrješenja / snimio S. DRECHSLER

Niža tijela jednostavno ne mogu ispunjavati tu funkciju, u prevelikoj im mjeri prijeti sukob interesa – upozorava prof. Tomislav Janović, jedan od potpisnika prijave protiv ministra Pave Barišića



 Zahvaljujući odluci Ustavnog suda o ukidanju članka 7., stavka 4. Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, čime se tom tijelu odriče pravo očitovanja o već razmatranim slučajevima neetičnih postupaka, plagijatori na sveučilištu mogu odahnuti. Nečasne radnje na koje akademska zajednica nije imuna procesuirat će se ubuduće samo u okviru lokalnih etičkih tijela, a dosadašnja je praksa pokazala da je to slabo jamstvo očuvanja proklamiranih etičkih standarda. Odlukom Ustavnog suda Odboru je oduzet status »završne razine« u rješavanju predmeta neetičnog postupanja, nakon što on prođe fakultetske i sveučilišne instance, a smisao i uloga Odbora time su bitno osakaćeni. Tvrde to iz samih akademskih redova, koji su se nakon izbijanja afere Plagijat polarizirali oko pitanja tko bi trebao suditi o plagiranju – kolege na sveučilištu ili neovisno saborsko tijelo.


Neuspjeh borbe


U neuspjeh borbe protiv neetičnog ponašanja na sveučilišnoj razini uvjeren je Tomislav Janović, profesor Hrvatskih studija i jedan od potpisnika prijave protiv ministra Pave Barišića zbog plagiranja. Akademska je zajednica u Hrvatskoj, tvrdi Janović, mala i dobro umrežena, pa ne treba očekivati da će u slučaju neetičnog ponašanja kolega ustati protiv kolege.


– Niža tijela jednostavno ne mogu ispunjavati tu funkciju, u prevelikoj im mjeri prijeti sukob interesa – upozorava Janović, kojem je jedino nacionalni Odbor za etiku kakav-takav jamac poštovanja etičkih standarda. Pravo je pitanje, zaključuje, zašto se Odbor našao na Ustavnom sudu baš sada, nakon što je slučaj Barišić došao u javnost.




I Vesnica Garašić, predstojnica Zavoda za mineralogiju Rudarsko-geološkog fakulteta u Zagrebu, koja je 7 i pol godina radila u Etičkom savjetu Sveučilišta u Zagrebu, ne dvoji da Hrvatskoj treba nacionalno etičko tijelo.


– Posebno u etičkim postupcima protiv visokopozicioniranih osoba, etička povjerenstva na fakultetima i sveučilištu ne mogu uvijek osigurati potrebnu objektivnost. Hrvatskoj znanosti treba etičko tijelo na nacionalnoj razini, koje u slučaju nedovoljno kvalitetno odrađenog etičkog postupka na sveučilištu ili znanstvenom institutu, ima mogućnost još jednom pokrenuti postupak na nacionalnoj razini, temeljen na ozbiljnim i argumentiranim prigovorima na mišljenje etičkog tijela – smatra Garašić.


Oslabljena uloga


Posebno joj smeta pozivanje na autonomiju sveučilišta, koju je, prema ustavnoj tužbi Sveučilišta u Zagrebu, Odbor za etiku ugrožavao. Neke druge europske države, dodaje Janović, imaju nacionalno etičko tijelo, i ne bi im palo na pamet da se pozivaju na sveučilišnu autonomiju da bi ih ukidali.


– Istinska autonomija teži unapređenju sustava, načelu pravednosti i poštovanju svih u sustavu. Rektori bi morali biti odani širem pojmu autonomije koji teži istini i pravednosti, pa dopustiti da se za istinom i pravdom traga na nacionalnom nivou, ako se one ne mogu doseći unutar zgrada sveučilišta. Nažalost, svjedoci smo da se, naprotiv, u Hrvatskoj autonomijom sveučilišta ograničava autonomija akademskog duha, što nije dobro – upozorava Garašić.


– U Hrvatskoj autonomija sveučilišta nažalost služi da bi pogodovala jednima, a da bi se druge marginaliziralo ili čak eliminiralo. U nas je sveučilišna autonomija potpuno izvitoperena – veli Janović.


Za Sabinu Glasovac, potpredsjednicu saborskog Odbora za obrazovanje, nema sumnje da će odluka Ustavnog suda oslabiti ulogu Odbora za etiku u znanosti, pa i dovesti u pitanje opravdanost njegovog postojanja.


– Mišljenja Odbora ionako nisu bila obvezujuća. Ako više ne budu smjeli raspravljati ni o pojedinim predmetima, pitanje je što će mu biti svrha. Ako smo se već opredijelili za postulat znanstvene čestitosti, zašto činiti sve da se bitno tijelo onemogući u radu, nije mi jasno – zaključuje Glasovac.


Iz Odbora su jučer poručili da će, unatoč marginaliziranju, u cilju promocije etičkih principa u znanosti nastaviti s radom do isteka mandata ili do razrješenja. Naglašavajući važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, pozvali su pojedince i institucije da i dalje prijavljuju etičkim povjerenstvima svojih matičnih institucija kršenja tih principa ako ih mogu argumentirati i dokumentirati. Ne budu li zadovoljni postupcima koje pokrenu, prijavu i dalje mogu uputiti i njima, poručili su iz Odbora za etiku.