Zajednički prostor

PITANJE SCHENGENA Slovenija brusi alate za blokadu Hrvatske

Tihomir Ponoš

Ulazak u schengenski prostor olakšao bi i građanima i gospdarstvu naše zemlje / Foto Marko GRACIN

Ulazak u schengenski prostor olakšao bi i građanima i gospdarstvu naše zemlje / Foto Marko GRACIN

Slovenski premijer Šarec zaprijetio je da će »djelovati politički« ako Komisija donese političku odluku, jer Hrvatska nije riješila pitanje granica ni s jednim susjedom osim Mađarske



ZAGREB  Predsjednik Vlade Andrej Plenković trabao bi sredinom listopada, vjerojatno 16. u mjesecu, zabilježiti još jedan vanjskopolitički plus, ostvariti još nešto do čega mu je itekako stalo, ali je upitno hoće li taj izvjestan uspjeh biti oživotvoren.


Riječ je o ulasku Hrvatske u Schengen, dakle prostor bez unutarnje kontrole granica. Odlazeći predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je Plenkoviću u Bruxellesu da Hrvatska treba postati punopravnom članicom schengenskog prostora te da Komisija u tom smislu i dovršava svoju ocjenu.


Plenković je u lipnju, za vrijeme Junckerova posjeta Zagrebu, izjavio da očekuje da ova Komisija, dakle Junckerova kojoj mandat prestaje 31. listopada, da pozitivnu ocjenu napretka kada je riječ o kriterijima za pristupanje Schengenu.




To će se po svemu sudeći i dogoditi, izvješće o hrvatskom ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen bit će usvojeno, ali pozitivna ocjena Europske komisije govori o tehničkoj spremnosti zemlje, a konačnu odluku donose zemlje članice.


U tome je mogući pa i izvjesni problem za Hrvatsku. Slovenija bi se lako mogla usprotiviti uključivanju Hrvatske u Schengen, baš kao što se prošle godine usprotivila i primanju Hrvatske u OECD.


Problem je neriješeno pitanje granice, posebno na moru, odnosno činjenica da Hrvatska ne priznaje odluku arbitraže iz koje je istupila jer je taj postupak kontaminirala slovenska strana, a Slovenija inzistira na prihvaćanju i provedbi arbitražne odluke i tvrdi da je zapravo riječ o poštovanju prava i provedbi sudskih i arbitražnih odluka.


Problem arbitraže


Slovenija je zbog neprovođenja arbitražne odluke protiv Hrvatske pokrenula i tužbu pred Sudom EU-a. Slovenski dužnosnici nisu izrijekom kazali da će uložiti veto na hrvatsko pristupanje Schengenu, ali iz izjava premijera Marjana Šareca i ministra vanjskih poslova Mire Cerara nije teško zaključiti da o tome barem ozbiljno razmišljaju.


Na izravno novinarsko pitganje je li Slovenija pripravna uložiti veto Šarec je kazao da će Slovenija djelovati prema slovenskim interesima, ali prije svega u interesu vladavine prava.


Šareca, otkako sudjeluje na sjednicama u Bruxellesu, ništa ne može iznenaditi i »ako Europska komisija bude djelovala politički, ako ne bude poštivala stručnu ocjenu o spremnosti Hrvatske, tada će i Slovenija djelovati politički«.


Slovenski je premijer kazao i da je Slovenija dosad bila vrlo konstruktivna, ispunjavala je sve zahtjeve Europske komisije, bila vrlo solidarna, tražila rješenja zajedno s drugima. Na Šarecovu izjavu o političnosti reagirala je Europska komisija i poručila da je politički nepristrana.


Šarecov prigovor ne svodi se »samo« na hrvatsko-slovenski spor oko arbitraže. Njega brine i to što Hrvatske nema uređene i jasno definirane granice gotovo ni s jednom susjednom zemljom osim Mađarske.


– Kako onda možemo zaobići ta pitanja i automatski odrediti da je netko primjeren za ulazak u Schengen, kazao je Šarec.


Slične stavove Šarecovim dan prije njega iznio je i slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar s time što je on kazao i da je širenje schengenskog prostora u slovenskom interesu, ali uz određene preduvjete, posebno što se tiče vladavine prava.


O hrvatskom ulasku u Schengen početkom rujna u Šibeniku je, prigodom sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, govorio i slovenski predsjednik Borut Pahor i kazao da bi vladi u Ljubljani bilo mnogo lakše podržati hrvatski ulazak u schengenski prostor kada bi Zagreb prihvatio arbitražnu odluku o granici.


Neugodni primjeri


I nakon što su se izredali svi ključni slovenski dužnosnici, red je bio da nešto kažu i hrvatski. Premijer Plenković poručio je jučer iz Bruxellesa da Slovenija, odluči li blokirati ulazak Hrvatske u Schengen, to neće moći činiti unedogled.


– Ne mogu unedogled blokirati, mi smo članica. Imamo mehanizme, dovoljne. Samo ću to reći, kazao je premijer. Međutim, blokada može trajati godinama što jako dobro znaju Bugarska i Rumunjska koje su ispunile tehničke uvjete, ali nisu pristupile Schengenu.


Njihovom ulasku protive se Nizozemska, Njemačka, Francuska, sve redom važne i moćne članice Unije, dapače osnivačice. Za te dvije države postoji i mehanizam nadzora i suradnje, a što provodi EU nad njima, u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Upravo ti mehanizmi se koriste protiv Bugarske i Rumunjske. Hrvatska je u tom pogledu u boljem položaju jer nema nikakav dodatni nadzor Europske unije.


Jučer se oglasio i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i naveo da Hrvatska po »svim segmentima i po svih osam područja koja su važna za Schengen ispunjava sve kriterije. Odbor za Schengen Europske komisije početkom ovog mjeseca potvrdio je i poslao takvu preporuku Komisiji. Tu se ne radi ni o kakvoj nagradi. Nitko dosad nije imao ovako kompleksne uvjete za Schengen«, izjavio je Božinović u intervjuu za Mediaservis.


Bez odluke za vrijeme predsjedanja


Nakon pozitivne ocjene Europske komisije proces odlučivanja se seli u Vijeće EU-a, gdje države članice moraju jednoglasno dati pristanak za ulazak u Schengen. Premijer Andrej Plenković je rekao da nije realno očekivati odluku za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine.


– Ne očekujem bilo kakvu odluka za vrijeme našeg predsjedanja, rekao je Plenković dodajući da nije realno da zemlja predsjedateljica stavlja na dnevni red tako krupnu političku temu koja su na nju izravno odnosi.


– Mi smatramo da smo ispunili kriterije, sada će se voditi politika rasprava, ali ne za našeg predsjedanja. Kriteriji za ulazak u Schengen su objektivni, mi smo ih ispunili i ako bude nekih političkih pitanja mi ćemo ih rješavati na Vijeću, kazao je.


Znatna pomoć EU-a


Hrvatska je za ispunjavanje uvjeta za Schengen primila znatnu financijsku pomoć EU-a, dva puta po 120 milijuna eura. Taj novac utrošen je za prilagodbu graničnih prijelaza, nabavku opreme za nadzor granice, obučavanje ljudi.


Prvu formalnu deklaraciju o spremnosti za početak evaluacije Hrvatska je poslala u ožujku 2015. godine, dakle u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.


Hrvatska je morala ispuniti uvjete u osam poglavlja: zaštita podataka, zajednička vizna politika, povrat, ponovni prihvat, schengenski informacijski sustav, policijska suradnja, vatreno oružje, a za Hrvatsku je posebno komplicirano bilo poglavlje o upravljanju vanjskim granicama, dakle granicom Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.