Račun bez krčmara

PGŽ ukinuo koncesiju na Preluku Zoranu Maržiću jer mu ne može osigurati ulazak u autokamp

Orjana Antešić

Kamp na Preluku radi pod vodstvom sadašnjeg posjednika iako on nema koncesiju   / snimio S. JEŽINA

Kamp na Preluku radi pod vodstvom sadašnjeg posjednika iako on nema koncesiju / snimio S. JEŽINA

Sada već bivši koncesionar nije ni nogom kročio na područje Preluka, a kamoli počeo realizirati svoja milijunska ulaganja, jer ga Županija nije uspjela uvesti u posjed premda je to bila njezina obveza. Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nada Milošević vjeruje da ovi potezi neće imati pravno-financijske reperkusije za Županiju



Kao što su prije gotovo dvije godine dali koncesiju Projektu Preluk, grupi tvrtki iza kojih stoji poznato ime Zorana Maržića, u Primorsko-goranskoj županiji ovih su dana, tiho i bez puno rasprave, proglasili ništavnom tu odluku, kojom su prelučki potez južno uz ceste, na jednoj od najpotentnijih turističkih lokacija na Jadranu, stavili Maržiću na raspolaganje. Sada već bivši koncesionar nije ni nogom kročio na to područje, a kamoli počeo realizirati svoja najavljena višemilijunska ulaganja, jer ga Županija nije uspjela uvesti u posjed tog područja premda je to bila njezina obveza. Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nada Milošević vjeruje da ovi potezi neće imati pravno-financijske reperkusije za Županiju.


– Očekujemo da se zajednica ponuditelja Projekt Preluk neće žaliti jer je pristala područje koncesije primiti u posjed kada ih davatelj koncesije bude mogao predati, bez bilo kakve daljnje odgovornosti davatelja koncesije za odloženu predaju u posjed, stoji u odgovoru koji smo početkom prošlog tjedna dobili od pročelnice Milošević. Sam Maržić bio je »bez komentara« kada smo ga nazvali da ga pitamo kako komentira to što je ostao bez novog koncesijskog posjeda te hoće li se na ovu odluku Županije žaliti. U dopisu odvjetničke kuće koja zastupa Projekt Preluk, koji je prošle jeseni odaslan na adresu Upravnog odjela za pomorsko dobro, u nekoliko se navrata isticalo kako je u obvezi Županije, kao davatelja, bilo da uvede koncesionara u posjed. Bio je to njihov argument zašto nisu dali suglasnost ni za sporazumni, a još manje za jednostrani raskid koncesijskog ugovora.


Treći fijasko


Ovo je treći put u zadnjih pet godina da pokušaj koncesioniranja toga prelučkog područja završava fijaskom. U županijskom Upravnom odjelu za pomorsko dobro, promet i veze ova svoja nastojanja pravdaju željom da se unaprijedi turistička ponuda Preluka i naplati koncesijska naknada, no sva tri pokušaja »pala« su zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na tom potezu uz more. Ipak, u Županiji nisu odustajali, premda su cijelo vrijeme bili svjesni da područje za koje izdaju koncesiju – autokamp i tamošnji ugostiteljski objekti – nisu slobodni i da su u posjedu drugih pravnih osoba. U Upravnom odjelu za pomorsko dobro ustrajavali su na postupku koncesioniranja premda je Županija, kao davatelj koncesije, bila dužna prethodno razriješiti imovinskopravne odnose. Istina, Županija je u tom dijelu upućena na Državno odvjetništvo koje zastupa Republiku Hrvatsku kao nositelja izvorne vlasti na pomorskom dobru, ali sve to ne anulira pitanje zašto su u Županiji tako uporno, pa i lakonski, raspisivali natječaje i dodjeljivali koncesije, a da imovinskopravne stvari oko autokampa Preluk nisu istjerane do kraja.




Podsjetit ćemo i da je prva dva natječaja za prelučku koncesiju »srušilo« resorno Ministarstvo mora, a tek je treći došao do faze potpisivanja ugovora, da bi odmah potom bio stavljen »u mirovanje«, kao da je riječ o rezervaciji. Jer, prava i obveze Projekta Preluk – definirano je ugovorom – počele bi teći od stupanja u posjed. Drugim riječima, Županija je dala koncesiju, ali u proteklih gotovo dvije godine i dalje nije naplatila ni kune naknade za Preluk.



Za razliku od autokampa, koji i ovog ljeta radi punom parom, bivša »Skala« je zatvorena. Na vratima ovog nekad popularnog ugostiteljskog objekta koji je vodila obitelj Kristijana Juračića, i u kojem su se snimale neke od scena domaće dramske serije »Novine«, stoji rješenje Carinske uprave koja je zatvorila ovaj objekt. Kristijan Staničić bio je takmac Maržiću za koncesiju za ovaj objekt na posljednjem natječaju, ali nije imao šanse s obzirom na iznose koje su u svojoj ponudi naveli iz Projekta Preluk.



Nemoć države


Da je problem oko prelučkog poteza uz more kompliciraniji nego što je netko mislio, svjedoči i očitovanje iz Državnog odvjetništva, na zadnje traženje iz Županije, u kojem navode kako »nije izgledno da će Republika Hrvatska u dogledno vrijeme preuzeti posjed predmetnih nekretnina«. Drugim riječima, područje autokampa i tamošnjih pripadajućih objekata na Preluku do daljnjega ostaju tako kako jesu, u nimalo reprezentativnom izdanju i nimalo u skladu za zacrtanim željama i vizijama riječkih gradskih planera koji su cijelu tu uvalu još poodavno predvidjeli kao luksuzan turistički kompleks, vrijedan čak 120 milijuna eura. Veći dio tog budućeg kompleksa, kojem je Vlada Jadranke Kosor dodijelila status strateškog državnog projekta, doduše, trebao bi niknuti na platou sjeverno od ceste za Opatiju. No, svi ti planovi mogu se baciti u vjetar jer teško da će se bilo tko odlučiti za investiranje u taj mega turistički kompleks ako nema osiguran prilaz moru, preko ceste. Koji se već godinama bezuspješno pokušava koncesionirati.


U dopisu Državnog odvjetništva, koji su nam proslijedili iz Županije, stoji da »ovršenici i s njima povezane treće osobe poduzimaju sve raspoložive pravne radnje kako bi onemogućili, otežali ili spriječili provedbu rješenja o ovrsi te s obzirom na trenutno stanje ovršnog spisa predmeta nije izgledno da će Republika Hrvatska u dogledno vrijeme preuzeti posjed predmetnih nekretnina«. Time se »de facto« priznaje nemoć da se sadašnji posjednici prelučkog autokampa, tvrtke Green Point i Agens, »maknu« s tog područja.


A kamp radi…


Autokamp na Preluku, premda nema koncesiju ni minimalne tehničke uvjete, sve ove godine »uredno« radi unatoč posjetima i rješenjima Carinske uprave, Lučke kapetanije Rijeka i drugih nadležnih službi. Očito je da i ta, druga strana, ima pravni kontraargument jer su iz Green Pointa podnijeli tužbu protiv RH za utvrđenje prava posjeda i gospodarskog korištenja objekata u autokampu koje su, kao kapitalna ulaganja na pomorskom dobru, otkupili od bivšeg Trgovačkog Opatija u stečaju. I tu nastaje »šum u kanalu« jer i u Županijskom državnom odvjetništvu i u Primorsko-goranskoj županiji konstantno u prvi plan ističu kako objekti ni zemljište na pomorskom dobru ne mogu biti u vlasničkom statusu, što je neosporna činjenica. No, u ovom je slučaju vjerojatno riječ o nečem drugom, a to je pitanje kapitalnih ulaganja na pomorskom dobru, koja su u vrijeme pretvorbe ušla u temeljni kapital poduzeća i koja bi država, ako su izvršena na zakonit način, trebala zaštiti ili obeštetiti. Problem je što već dvadesetak godina ne postoji zakon koji regulira tu problematiku, još od donošenja Pomorskog zakonika, kako to objašnjavaju renomirani stručnjaci za pomorsko dobro.


U ŽDO-u, ipak, imaju svoje mišljenje u pogledu osnovanosti tužbe Green Pointa.


– Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci stava je kako je predmetni tužbeni zahtjev, čak i kada bi bio osnovan s obzirom na dosadašnje višegodišnje korištenje autokampa Preluk bez plaćanja koncesijske naknade, zapravo višestruko konzumiran, te navedeni tužbeni zahtjev smatra neosnovanim, što je i istaknulo u predmetnom parničnom postupku, stoji u odgovoru koji smo dobili od zamjenika županijske državne odvjetnice Darka Karlovića.


Poništenje ugovora


Kolika su vrludanja u županijskom Upravnom odjelu za pomorsko dobro, promet i veze ukazuje i način na koji su krenuli u prekid koncesije sa Maržićem. Zapravo, u pitanju su dvije koncesije, jer jedna obuhvaća područje autokampa dok je druga izdana za bivši ugostiteljski objekt »Skala«, plažu i parkiralište. Kako se pokazalo da od toga neće biti ništa i da su u pitanju »ćorava posla« jer Županija, kao davatelj koncesije, nije mogla Maržićevim tvrtkama osigurati ulazak u posjed, Upravni odjel za pomorsko dobro prema nesuđenom je koncesionaru najprije išlao s prijedlogom da se rok produži na dvije godine, što je s druge strane prihvaćeno. No, nakon toga ide se na varijantu sporazumnog raskida ugovora što su iz Projekta Preluk, preko njihove odvjetničke kuće koja ih zastupa, odbili, podsjećajući da je Županija ta koja nije ispunila svoju ugovornu obvezu da će novog koncesionara uvesti u posjed do studenog 2016. godine.


Kako za sporazumni raskid ugovora, dakle, nisu postojali uvjeti, niti za to da Županija jednostrano raskine ugovor, na kraju je županijsko Stručno povjerenstvo za pomorsko dobro donijelo zaključak da se ide na proglašenje koncesijskog ugovora ništetnim, a što je i usvojeno na posljednjoj Županijskoj skupštini.


Inače, ovo Maržiću nije prvi put da dobija i ostaje bez koncesije za prelučki potez uz more. Pokušao je to i u proljeće 2013. godine, sa tvrtkom Projekt Zapad, ali je Ministarstvo mora uvažilo žalbu koju je podnijela tvrtka Agens, vlasnika Željka Keškića, koja se javila i na prvi natječaj za koncesioniranje prelučkog autokampa 2012. godine. Međutim, tada su županijski oci ocijenili povoljnijom ponudu tvrtke Preluk Park, iza kojeg je stajao izvjesni APM Group Invest iz Španjolske dok su se kao direktori vodili Mladen Ćozo, a potom i Kristjan Staničić, HDZ-ov kanditat za riječkog gradonačelnika na prošlim izborima i odnedavni direktor HTZ-a. Firma Preluk Park u svibnju 2015. završila je u stečaju, a bankrot je izgleda zadesio i maticu u Valenciji.