Obiteljska tvrtka bivšeg političara

PAŠALIĆ S PELETIMA OSVAJA RIJEKU: Bivši Tuđmanov savjetnik ima poslovni plan za grad na Rječini

Robert Frank

Ivić Pašalić / B. ŠĆITAR/PIXSELL

Ivić Pašalić / B. ŠĆITAR/PIXSELL

Riječani uz Vukovarce plaćaju jedno od najskupljih grijanja u Hrvatskoj. Logično se postavlja pitanje postoji li za takvu situaciju  rješenje. Želimo napraviti poslovni model po kojem će Riječani plaćati jeftinije grijanje. I zato nam je plan razgovarati s gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom, kaže Pašalić



RIJEKA Otkad se prestao baviti državnom politikom i HDZ-om, jedan od najmoćnijih političara iz vremena vlasti dr. Franje Tuđmana, dr. Ivić Pašalić, nastavak karijere pronašao je u biznisu. Već godinama vodi obiteljsku tvrtku Mundus Viridis, firmu sa stotinjak zaposlenih, koja proizvodi drvenu građu, lijepljene ploče i, prema priznanju struke, najbolje pelete u Hrvatskoj i regiji. S Pašalićem smo razgovarali u okviru 14. Drvno-tehnološke konferencije minulog vikenda u Opatiji, a upravo su peleti razlog zbog kojeg on uskoro dolazi u Rijeku.


– Riječani uz Vukovarce plaćaju jedno od najskupljih grijanja u Hrvatskoj. Logično se postavlja pitanje postoji  li za takvu situaciju  rješenje. Kroz Crobiom, organizaciju koja okuplja proizvođače peleta u   Hrvatskoj, analiziramo stanje, cijene, odnose na tržištu, pratimo trendove i tražimo rješenja. U okviru toga, želimo napraviti poslovni model po kojem će Riječani plaćati jeftinije grijanje. I zato nam je plan razgovarati s gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom, kaže Pašalić.


Pilot projekt


 Prema njegovom mišljenju, bilo bi idealno da se napravi, na primjer, za određeni objekt, pilot-projekt. Odnosno, da taj objekt pređe na grijanje peletima pri čemu bi se u kratkom roku vidjeli svi pozitivni efekti vezani za visoke račune koje Riječani već godinama plaćaju Energu.  





Kod eventualne promjene energenta, odnosno kod prelaska s lož ulja ili plina na pelet, svaka zgrada koja se na to odluči može promijeniti kotao. Rješenje je i da svaki stan zasebno zbog promjene energenta promijeni i kotao.



– Prelaz s lož ulja na pelete građanima Rijeke kao krajnjim korisnicima donio bi mjesečnu uštedu od oko 50 posto. Prelaz s plina na pelete donio bi mjesečnu uštedu od 35 do 40 posto. Sama investicija nije pretjerano skupa jer treba zamijeniti kotao za lož ulje kotlom za pelete. To je tehnički izvedivo i jednostavno. Brojna iskustva koja korisnici imaju s peletima, od bolnica, škola, vrtića, uredskih prostora, pokazuju goleme uštede. U Hrvatskoj su instalirane stotine takvih sustava pa se na konkretnim primjerima može vidjeti da su rješenja jednostavna, a povrat investicije kod većih potrošača samo tri godine. S obzirom na to da brzo može vratiti svoju investiciju, investitor, odnosno ulagač, brzo može smanjiti i cijenu grijanja. Pritom ni po koju cijenu ne treba zanemariti mogućnost povlačenja novaca iz EU fondova kojim se velikim dijelom takve investicije mogu financirati. Uostalom, subvencioniranje prelaska s fosilnih goriva na pelete dio je europske ekološke politike, kaže Pašalić.  


Italija i Hrvatska


U Hrvatskoj se godišnje otprilike proizvede oko 260 tisuća tona peleta, od čega 90 posto otpada na izvoz. Dok Italija trenutno troši oko 3 milijuna tona peleta godišnje, i pritom ima samo 30 posto domaće proizvodnje, Hrvatska godišnje troši 40 tisuća tona, a izveze oko 220 tisuća tona.  Pašalićev Mundus Viridis uglavnom izvozi u Italiju, čime se umjesto naše popravlja ugljično-dioksidna bilanca drugih zemalja.


 – Grijanje korištenjem peleta umjesto plina i  lož ulja idealan je način za smanjenje emisija CO2. Osim toga je jeftinije, kroz proizvodnju peleta domaći ljudi dobivaju posao, a prednost je i što se  domaća sirovina i proizvod koriste u Hrvatskoj. Argumenti u korist grijanja peletima su nebrojeni. I država je zbog svega navedenog zainteresirana da se umjesto fosilnih goriva koriste obnovljivi izvori. Kao društvo težimo smanjenju fosilnih goriva i niskougljičnoj ekonomiji. I to je razlog mojeg dolaska u Rijeku koja bi mogla postati prvi niskougljični grad u Hrvatskoj, kaže Pašalić, koji tvrdi da zbog količine drva koje se godišnje obrađuje i peleta koji se proizvode imamo priliku u pravom smislu postati ekološki osvještena zemlja koja se upravo takvom može predstavljati i prodavati u turističkom biznisu.


  – Zašto naši hoteli po Jadranu, kao veliki potrošači toplinske energije,  ne bi koristili pelete umjesto lož ulja ili plina. Zašto naši hoteli ne bi toplinsku energiju dobivali iz obnovljivih izvora, uz solarno, iz peleta, čime bi se svrstali u ekološke turističke objekte? To im samo može pojačati poziciju na tržištu, kaže Pašalić.   



DI Klana, drvna industrija koja proizvodi goleme količine stolica isključivo za izvoz, prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, godinama velike količine drvnog ostatka izvozi u Sloveniju, no uskoro će i oni početi s proizvodnjom peleta.



   Njegov Mundus Vividis godišnje proizvodi oko 11.000 tona peleta, energenta koji nastaje od drvnog ostatka  iz proizvodnje drva, te ogrijevnog drva. Procesom proizvodnje peleta i njegovim korištenjem ne nastaju nikakve štetne posljedice po okolinu. Dapače, njegovim se korištenjem smanjuju emisije štetnih plinova. Peletom kao energentom mogu se grijati prostori od 20 do više tisuća četvornih metara.

Bez ograničenja


– Što se tiče veličine prostora koji se grije, uopće nema ograničenja, kaže Pašalić. Objasnio je i kako vreća od 15 kilograma peleta bez problema dva dana može držati toplinu i grijati vodu, u stanu srednje veličine.


– Ti se peleti, na primjer, stave u ambijentalni kamin u dnevnom boravku. U kaminu je sva oprema i cijevi koje se iz bojlera prikopčaju na njega. Toplinska energija koja nastaje grije i prostor i vodu. Lijepo, efektno, jednostavno i sve automatizirano, kaže Pašalić.


Dio građana Rijeke već godinama nije zadovoljan radom Energa koji im za korištenje toplinske energije, prema njihovom mišljenju, isporučuje prevelike račune zbog čega  je pokrenuta i inicijativa Protiv skupog Energa.


Riječki Energo, trgovačko društvo u većinskom vlasništvu Grada Rijeke, kao proizvođač i distributer toplinske energije, planira izgradnju velike energane u istočnom dijelu grada koja će kao energent koristiti biomasu, ili sječiku ili pelet. Sredstva za izgradnju te toplane Energo bi trebao dobiti od Europske investicijske banke uz sufinanciranje EU i Fondova za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.


Prema najavama direktora Energa Sanjina Kirigina, ta će toplana pokrivati cijeli istočni dio grada, uključujući kampus i novi KBC. Ujedno, izgradnjom te toplane smanjila bi se cijena toplinske energije za sve korisnike iz gradskih toplana. Upravo zato u Rijeci će očito biti potrebe za peletima Ivića Pašalića, koji predlaže prenamjenu postojećih toplana.