Mora odlučiti gdje se vidi – Zoran Milanović / Snimio Denis LOVROVIĆ
Nema sumnje da bi Milanović mogao animirati SDP-ove birače za izbore za Europski parlament, pa se u tom smislu Peđa Grbin zapitao »ne bi li ga zanimljivo bilo vidjeti u Bruxellesu za govornicom«
ZAGREB Zoran Milanović dosad nije rekao da će se krajem 2019. kandidirati za predsjednika Republike, ali nije ni otklonio tu mogućnost. Dakle, u najmanju bi se ruku moglo zaključiti da on razmišlja o sudjelovanju na idućim predsjedničkim izborima. I sigurno se još dosta dugo neće znati hoće li se Milanović za dvije i pol godine zaista natjecati s Kolindom Grabar-Kitarović i ostalima.
Opcije otvorene
Međutim, u vodstvu SDP-u nemali broj ljudi smatra da bi Milanović, neovisno o mogućoj predsjedničkoj kandidaturi, trebao prvo pomoći stranci tako da u lipnju 2019. pristane biti na izbornoj listi za Europski parlament. To smo proteklih tjedana neslužbeno čuli od nekoliko visokopozicioniranih SDP-ovaca, a potpredsjednik stranke Peđa Grbin jučer je u intervjuu za N1 televiziju o tome i javno progovorio. Ocijenio je da izbori za predsjednika Republike još nisu tema, ali »možda je tema hoće li Milanović biti kandidat na izborima za Europski parlament«.
– Ne bi li ga zanimljivo bilo vidjeti u Bruxellesu za govornicom – zapitao se Grbin u spomenutom razgovoru.
Nešto kasnije ipak je malo prikočio.
– Sve opcije su otvorene, ali prije svega Zoran Milanović mora odlučiti gdje se vidi, pa nakon njega i stranka – rekao nam je Grbin kad smo ga zamolili za pojašnjenje ideje o nastupu bivšeg premijera na europskim izborima.
Sličan je stav Arsena Bauka, predsjednika Kluba zastupnika SDP-a.
– Prisutnost na europskoj listi svakog člana stranke koji može pridonijeti našem rezultatu je dobrodošla – naglašava Bauk.
Nema sumnje da bi Milanović mogao animirati SDP-ove birače za izbore za Europski parlament, na kojima je u dva dosadašnja slučaja odaziv bio vrlo slab. A kad je tako, HDZ je u ozbiljnoj prednosti. Na europskim izborima 2013. HDZ-ova lista dobila je 32,86, a SDP-ova 32,02 posto glasova. Godinu dana kasnije HDZ je pobijedio i puno uvjerljivije, 41,42 prema 29,93 posto glasova.
Milanovićevo ime na SDP-ovoj europskoj listi vjerojatno bi u većoj mjeri privuklo birače ljevice. Ali, on, kako tvrde izvori bliski nekadašnjem predsjedniku SDP-a, uopće nije zainteresiran za izbore za Europski parlament, makar bi na njima mogao osvojiti zastupnički mandat koji bi mu jamčio mjesečnu plaću preko šest tisuća eura.
Statutarna obveza
I neki naši sugovornici iz SDP-a misle da to ne bi bio dobar Milanovićev potez.
– Ako bi on sudjelovao na europskim izborima, gotovo da bi bio izgubljen za izbore za predsjednika Republike. Zar bi za samo šest mjeseci, i to kao europski zastupnik, išao i na te druge izbore? Time bi si Milanović umanjio šanse, a i za SDP su daleko važniji predsjednički izbori – ističe jedan član predsjedništva SDP-a.
Ni sam Peđa Grbin ne bi imao ništa protiv da Milanović bude i kandidat SDP-a za predsjednika Republike, ali ako prije toga prođe unutarstranačke predizbore.
– SDP je 2009. uveo novinu predizbora za našeg kandidata za predsjednika Republike. Uvjeren sam da ćemo za godinu i pol do dvije to ponoviti. Ja ću to zagovarati, pa da članovi SDP-a odluče tko će biti naš kandidat za predsjednika. Ako Milanović bude htio biti kandidat i prođe predizbore, uvjeran sam da bi imao ogromne šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima – izjavio je Grbin za N1.
Na predizborima u SDP-u 2009. Ivo Josipović pobijedio je Ljubu Jurčića i kasnije postao predsjednik Republike. No, naši izvori tvrde da Milanoviću, ako se odluči uključiti u predsjedničku utrku, ne pada na pamet sudjelovati na predizborima u SDP-u, kako bi dobio stranačku nominaciju. Međutim, ti predizbori nisu statutarna obveza i Glavni odbor SDP-a može i bez njih odlučiti podržati nekoga za predsjednika Republike.
Osim Zorana Milanovića, među socijaldemokratima se kao eventualno zainteresirane za kandidaturu za predsjednika Republike spominje još Tonina Piculu, Zlatka Komadinu i Rajka Ostojića.
