Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
5. prosinca 2019.
Tolušić u zaleđu

PA TO JE APSURDNO! Poslušali smo ministra i pitali stručnjake za razliku između bruto i neto kvadrata

snimio Davor Javorović / PIXSELL
snimio Davor Javorović / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 9. svibanj 2019. u 12:55 2019-05-09T12:55:00+02:00

Razgovarali smo sa sudskim vještacima za građevinu, arhitektima i projektantima, i svi su se redom složili da je potpuni apsurd bruto površinu kuće ne smatrati imovinom.

ZAGREB - Baš onako kako je pred kamerama potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić novinare uputio da se educiraju o razlici između bruto i neto površine stambenog objekta, ministra smo poslušali, i stručnjake pitali da nam objasne razliku između njegovih 330 bruto, i 153 neto kvadrata. Podsjetimo, Tolušić je mislio da u imovinsku karticu upisati treba neto – samo stambenu, korištenu površinu pa nije stavio 330 kvadrata, koliko se navodi u katastarskim dokumentima. Tom logikom, sve ono što nije stambena iskoristiva površina, ali jest dio kuće, poput pregradnih zidova, ne ulazi u nečiju imovinu.

Razgovarali smo sa sudskim vještacima za građevinu, arhitektima i projektantima, i svi su se redom složili da je potpuni apsurd bruto površinu kuće ne smatrati imovinom.

U katastru se, pojašnjavaju sudski vještaci i procjenitelji, navodi tlocrtna površina objekta, koji može imati samo prizemlje, može imati jedan, ili deset katova. Građevinska bruto površina obračunava se, dakle, zbrajanjem površina svih etaža. Dakle, za razliku od ministra koji tvrdi da »330 kvadrata ne postoji«, oni postoje, piše u katastru, kao što piše i 121 kvadrat pomoćnog objekta u kojem ministar roštilja, a nije u njegovoj imovinskoj kartici. Jedna je kuća, ponavljao je ministar novinarima, što ne znači da u imovinskoj kartici nije trebalo naznačiti i približnu tržišnu vrijednost pomoćog objekta na okućnici.

Arhitekti s kojima smo razgovarali ističu kako iskustvena norma pri racionalnom projektiranju kaže da razlika između bruto i neto površine objekta ne može biti veća od 20 posto. U suprotnom, ako je razlika veća, to znači da objekt nije racionalno projektiran. Primjerice, ako ministrova kuća ima bruto površinu od 330 kvadrata, a neto iznosi samo 153, kako on kaže, to znači da je preko 50 posto građevine u zidovima i ostalim sastavnim, nekorištenim dijelovima građevine. To kao da je, ilustriraju arhitekti, prostor građen poput košnice pa je prepun zidova.

Ministra smo pitali hoće li, nakon pojašnjenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, u imovinskoj kartici upisati tržišnu vrijednost svih svojih objekata u dvorištu pa nam je iz njegovog resora odgovoreno da je ministar zatražio uputu Povjerenstva o tome koje podatke treba unijeti u imovinsku karticu, a čim dobije odgovor, tako će i postupiti. Odgovor na pitanje koju je kvadraturu ministar pak naznačio za upis kuće u gruntovnicu, odnosno vlasnički list, nismo dobili. Kako je u utorak kazao sam Tolušić, taj upis još traje.

Svrha imovinske kartice dužnosnika jest prijaviti tržišnu vrijednost nekretnine, i svega što se na njenoj okućnici nalazi. U katarstarskom je dokumentu Tolušić i vlasnik pomoćnog objekta u istom dvorištu u kojem se nalazi i kuća, površine 120 kvadrata, no u imovinskoj ga kartici nema, iako je prema tumačenju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ministar bio dužan prikazati vrijednost nekretnine koja uključuje sve eventualne objekte sagrađene na okućnici, ili zasebno prijaviti zemljište te svaki pojedini objekt izgrađen na njemu. Tolušić je u svojoj imovinskoj kartici u rubrici nekretnina prijavio stan u Zagrebu veličine 83 kvadrata i približne tržišne vrijednosti 600.000 kuna te kuću u Virovitici od 165 kvadrata, vrijednosti 950.000 kuna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.