Otkrivamo što će sve zahtijevati manjinci: SDSS želi svoje ljude u HC-u, Hrvatskim šumama i Vodama

SDSS želi izvršnu vlast približiti terenu – Milorad Pupovac i Andrej Plenković / Foto T. MILETIĆ/PIXSELL

Želimo naše predstavnike i u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi. Radi se o područjima koja su od velike važnosti za pripadnike srpske manjine, kažu u SDSS-u. SDSS želi i regulirati pitanje zaostalih mirovina za one koji su od 1991. do 1995. godine živjeli na okupiranim područjima

ZAGREB Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković sljedeći će se tjedan, u utorak, pojedinačno sastati sa zastupnicima nacionalnih manjina kako bi se postigao sporazum sa svakim od njih vezano za probleme njegove manjinske zajednice. Ako ishod tih pregovora bude pozitivan, već bi sljedeći tjedan osmero zastupnika manjina moglo i službeno oglasiti svoju podršku Plenkoviću kao mandataru nove hrvatske Vlade.

Erdutski sporazum

Kako se neslužbeno može doznati, tri zastupnika SDSS-a na razgovorima će zatražiti reguliranje pitanja zaostalih mirovina pripadnika srpske nacionalne manjine koji su od 1991. pa do 1995. boravili na okupiranim područjima Republike Hrvatske. Osim toga, SDSS će na stol staviti i zahtjev oko poštovanja obveza koje je Hrvatska preuzela Erdutskim sporazumom iz 1995. i Pismom namjere iz 1997. godine.

Riječ je o obvezama koje, među ostalim, predviđaju da četiri pomoćnika ministara – unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i obrazovanja – budu pripadnici srpske nacionalnosti iz Istočne Slavonije. SDSS će tražiti svog predstavnika i u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova, ali, kako se može neslužbeno doznati, i u nekim javnim sustavima.

– Želimo imati naše predstavnike i u Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, te u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi. Radi se o područjima koja su od velike važnosti za pripadnike srpske manjine, a na ovaj način želimo osigurati da na vrijeme dobijamo sve informacije. Naprosto želimo izvršnu vlast približiti terenu, odnosno životnim i konkretnim problemima ljudi – kažu u SDSS-u.

Zastupnik talijanske manjine Furio Radin će na pregovorima, među ostalim, inzistirati na poštovanju članka 3. Ugovora između Hrvatske i Italije iz 1996. koji predviđa da se prava Talijana iz onih sredina gdje su najrazvijenija, prošire i na one sredine gdje su na nižoj razini.

Andrej Plenković je rekao da će pregovori o sastavljanju nove parlamentarne većine biti odrađeni u ustavnim rokovima koji počinju teći u ponedjeljak, nakon što DIP objavi službene rezultate izbora. Odgovarajući hoće li do prvih konzultacija kod predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović imati dovoljno mandata, Plenković je rekao da to nije presudno.– Imamo dovoljno vremena– rekao je Plenković. Dodao je da HDZ osim sa svojim 61 zastupnikom, može računati s još nekoliko saborskih zastupnika. Predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je za BiH dnevnik Dnevni avaz da se »još uvijek ne može sa sigurnošću reći, no sigurno je da će Most u pregovorima koji su u tijeku do kraja inzistirati na traženim jamstvima«. Petrov je rekao i da »Most i HDZ pregovaraju, ali još ne možemo konačno konstatirati niti to da će Most i HDZ formirati vlast. Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da smo naša jamstva javno predstavili i na njima inzistiramo«.

Operativni plan

– Osim toga, inzistirat ću na uobičajenim stvarima kao što je izdavačka kuća Edit, dvojezičnost, škole, rješavanje nekih problema oko državne mature na talijanskom, te oko nostrifikacije diploma stečenih u Italiji koje imaju osobe koje će raditi u našim školama i institucijama – rekao je Radin za naš list. Svi pojedinačni zahtjevi nacionalnih manina, s kojima se naravno složi i HDZ-ova strana, ući će u operativni plan nove Vlade koji će biti donesen najduže 60 dana od izglasavanja nove Vlade u Saboru.

Na skupnom sastanku sa svih osam manjina u četvrtak Plenković je s njima postigao dogovor o njihovim zajedničkim zahtjevima koji se tiču svih manjina. Tu je, među ostalim, naznačeno da će se rješavanje dvostrukog prava glasa odvijati u skladu s odlukom Ustavnog suda, što znači da bi se uvođenje ovog prava moglo napraviti jedino zakonskim tekstom koji bi se donio u postupku u kojem se donose ustavne promjene.

To znači da se ovo ne bi moglo izglasati bez pristanka oporbe jer bi bila potrebna dvotrećinska većina, odnosno 101 glas. Osim toga, HDZ je pristao i na promjene Zakona o udrugama kojima se bi udruge koje se bave pravima manjina razlikovale od klasičnih, te na neke izmjene zakona kojima bi se ujednačila razvijenost svih dijelova Hrvatske. Riječ je o ukupno 16 točaka koje će postati sastavni dio programa nove Vlade kojima će Plenković zatražiti podršku saborskih zastupnika.