Strah od sjemenarske legislative Europske unije

Osamnaest ekoloških udruga od vlasti traži zaštitu tradicijskih sorti bilja

Hina

Osamnaest ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika danas su uputile pismo hrvatskim vlastima u kojemu ih mole da učine sve kako bi sjemenarska legislativa Europske unije bila usmjerena javnom interesu te zaustave gramzivost korporacija prema resursima koji predstavljaju temelj hrvatskog prehrambenog sustava



ZAGREB Osamnaest ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika danas su uputile pismo hrvatskim vlastima u kojemu ih mole da učine sve kako bi sjemenarska legislativa Europske unije bila usmjerena javnom interesu te zaustave gramzivost korporacija prema resursima koji predstavljaju temelj hrvatskog prehrambenog sustava.


Pismo su uputili budućem povjereniku Europske komisije Nevenu Mimici, hrvatskim zastupnicima u Euro-parlamentu i ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini u povodu izrade nacrta nove EU legislative o sjemenu i sadnom materijalu, kojim se, kako tvrde, znatno ograničava širenje domaćih sorti.


Sunčana Pešak iz udruge ZMAG na konferenciji za novinare je istaknula kako bi pojedine stavke te uredbe mogle imati katastrofalne posljedice za očuvanje, razvoj i širenje domaćih, tradicijskih sorta kultiviranog bilja kao dijela naše baštine i osnove domaće poljoprivredne proizvodnje, a i kvalitete hrane na lokalnom tržištu.




Pešak je rekla da završna verzija te uredbe danas ide na razmatranje u Europsku komisiju, a da Parlament i Vijeće EU donosi konačnu odluku.


»Ako ta uredba bude donesena ona je važeći zakon za sve zemlje članice EU-a. Ako to prođe sjeme će se moći isključivo razmjenjivati besplatno, ali se neće moći prodavati, te će na taj način većina domaćih sorta nestati jer će biti znatno manje ljudi koji će se time baviti«, rekla je.


Dr. Marijan Jošt kao predstavnik sjemenarske struke rekao je da iza svega stoji »liberalni kapitalizam koji grabi za tržištem i za monopolom«. »Oni se bore za to da mogu prodavati sorte na našem terenu, a mi svoje sorte ne smijemo prodavati na njihovom terenu«, ustvrdio je.


Rekao je da Hrvatska ima pet domaćih sorta upisanih u registar te da postoji mogućnost da se i druge sorte upišu ali moraju proći sve testove koji u Europi koštaju oko 12.000 eura te upitao tko će kod nas takvu sortu prijaviti i snositi financijske troškove.


Udruge u pismu navode i kako su postojeći zakoni već usmjereni na restrikciju širenja domaćih sorti određujući obvezu certifikacije te kvantitativna i geografska ograničenja, a da nova uredba donosi nova ograničenja. 


»Ta uredba nije sredstvo zaštite javnog interesa kako se tvrdi, nego instrument za podilaženje interesima sjemenarske industrije da ubrza prisvajanje osnove prehrambenog sustava – sjemena i sadnog materijala kultiviranog bilja«. 


Udruge zahtijevaju da vrste i sorte koje se slobodno razmnožavaju i nisu zaštićene pravima oplemenjivača ne podliježu obveznoj registraciji i certifikaciji, testiranju kvalitete niti geografskim, kvantitativnim, povijesnim i drugim ograničenjima. 


Zahtijevaju i da razmjena sjemena među poljoprivrednim proizvođačima međusobno te s individualnim uzgajivačima bude izdvojena iz te uredbe. 


Zahtijevaju i da »uredba regulira isključivo plasman sjemena i ostalog biljnog reproduktivnog materijala s ciljem komercijalnog iskorištavanja, a ne i s ciljem zaštite biljnih genetskih resursa« te da »mikro i mala poduzeća trebaju zadovoljiti samo minimalne uvjete u pogledu označavanja dok god ne trguju GMO-om ili sortama zaštićenim pravima oplemenjivača«.


Udruge traže i da »bude osigurana javna transparentnost uzgojnih metoda i prava o intelektualnom vlasništvu povezanih s registriranim sortama i vrstama«.


U vezi s ovim zakonskim prijedlozima u medijima pojedenih zemalja članica pojavile su se informacije da će se poljoprivrednicima i povrtlarima propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih i rijetkih sorti biti kažnjivo, čak i onda kada se siju u privatnom vrtu.