Arhiva NL
Renta za »stara« naftna polja skočila bi sa sadašnjih 10 na 50, do čak 60 posto ukupnog prihoda ostvarenog prodajom ugljikovodika iz tih bušotina. Godišnje Hrvatska na raspolaganju ima oko 600.000 tona domaće nafte, pa bi povećanje naknade za njenu eksploataciju značajno povećalo Inine troškove
U Vladi razmatraju kako zaustaviti izvoz hrvatske nafte i njezinu preradu u inozemstvu, umjesto u rafineriji u Sisku i pri tome su, potvrđeno nam je neslužbeno iz više izvora, ozbiljno »zagrizli« za model iz susjedne Mađarske.
To rješenje značilo bi podizanje rente za ekspolataciju nafte i plina na, uvjetno rečeno, »starim« poljima sa sadašnjih deset posto na 50 do čak 60 posto.
Naime, Mađari imaju propis da se za polja koja su dulje godina u eksploataciji naplaćuje renta od, ovisno o različitim parametrima, i do 60 posto ukupnog prihoda ostvarenog prodajom ugljikovodika iz tih bušotina. U Hrvatskoj je trenutno aktivno 60 koncesija za vađenje nafte i plina, od čega 57 na kopnu i tri na Jadranu.
Godišnje Hrvatska na raspolaganju ima oko 600.000 tona domaće nafte, pa bi povećanje naknade za njenu eksploataciju značajno povećalo Inine troškove.
– Ako je MOL doista odlučio prodavati hrvatsku naftu za preradu u inozemstvu, zašto se mi ne bismo poslužili modelom njihovog premijera Vikotora Orbana, i podigli naknadu za stara polja na iznose koje MOL već plaća u Mađarskoj? Ako će se već nafta iz Hrvatske prerađivati, primjerice, u Bosanskom Brodu umjesto u Sisku i zagađivati i zrak u Hrvatskoj, zašto onda ne bismo prepisali model od naših susjeda? MOL se valjda tome neće protiviti – ironičan je naš sugovornik.
Opširnije u tiskanom izdanju Novoga lista
