Omišljani imaju iskustva s Dinom i Janafom, pa strahuju od novog projekta / arhiva NL
Jedini garantirani prihodi Općine Omišalj su komunalni doprinos i naknada u iznosu od 800 tisuća kuna, plus sto tisuća kuna godišnje, kaže omišaljska načelnica Mirela Ahmetović
Sve benefite koje predviđa Studija utjecaja na okoliš LNG terminala spremni smo isplatiti tvrtki LNG Hrvatska iz proračuna Općine Omišalj, u roku od osam dana, pod uvjetom da se obavežu kako neće graditi plutajući LNG terminal, rekla je omišaljska načelnica Mirela Ahmetović, komentirajući nagli zaokret Županije prema projektu izgradnje LNG terminala.
Primorsko-goranska županija se, objavio je u ponedjeljak dožupan Marko Boras Mandić, protivi izgradnji plutajućeg LNG terminala te se zalaže za kopneni terminal, kako je prvobitno i bilo zamišljeno u projektu izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin.
Ahmetović se također već dulje vrijeme zalaže za varijantu kopnenog terminala, smatrajući kako je plutajući terminal upitan s ekološkog i ekonomskog aspekta, osobito po pitanju koristi za lokalnu zajednicu koja od njega, prema prijedlogu Studije, ističe, neće imati gotovo ništa, osim brojnih rizika.
Općina Omišalj imat će koristi od LNG terminala preko koncesije i lučkih pristojbi, rekla je glavna operativka LNG Hrvatska Andreja Ana Lopac, ističući kako će luka ostati pod Županijskom lučkom upravom, što znači da će prihode u omjeru od jedne trećine svakome dijeliti Općina Omišalj, ŽLU Krk i država.
– Osim toga, tvrtka će imati sjedište u Omišlju. A što se tiče sumnji u realizaciju druge faze, odnosno izgradnje kopnenog terminala, mi smo se obvezali prema Europskoj uniji koja sufinancira projekt, da će u roku od deset godina u funkciji biti kopneni terminal. Prva faza je plutajući terminal, čime se smanujuje početno ulaganje i ubrzava realizacija, ali nam ostaje obaveza izgradnje kopnenog LNG-a, kazala je Lopac.
Traljavo osmišljeno
– Jedini garantirani prihodi Općine Omišalj su komunalni doprinos i naknada u iznosu od 800 tisuća kuna, plus sto tisuća kuna godišnje. To je iznos koji ćemo vrlo rado mi isplatiti tvrtki LNG Hrvatska da odustanu od plutajućeg terminala. Svi ostali prihodi koje spominje Studija su beznačajni, a neki su i netočno izračunati. Primjerice, tamo se navodi dnevna potrošnja od 290 kuna po radniku koji će boraviti u Omišlju, a kada se taj iznos zbroji, ispada veći od ukupne mjesečne plaće predviđene za zaposlenike terminala. Spominje se i korist od smještaja, odnosno 50 eura dnevno po radniku. To je potpuno nerealan iznos, baziran na cijeni apartmana u jeku turističke sezone, rekla je Ahmetović, posebno naglašavajući apsurd da Općina Omišalj ima veći prihod od autokampa, za koji je komunalna naknada iznosila milijun i pol kuna.
Načelnica smatra da je plutajući LNG traljavo osmišljen projekt, bez računice, koji će na kraju doći na naplatu građanima Omišlja i Primorsko-goranske županije.
– Tako je bilo s prostorom na kojemu je trebao raditi »3. maj« pa je već dvadeset godina tamo ilegalni kamenolom, tako je s Dinom, a ni od Janafa nemamo nikakve koristi, budući da je odlukom države on pod Lučkom upravom Rijeka, koja time ostvaruje prihod od 17 milijuna kuna godišnje, dok Omišlju ne ostaje ništa. Imamo dojam da se, nakon 25 godina neaktivnosti, sada pošto-poto ide u realizaciju LNG-a jer su dobili novac od Europske unije, iako nema studije koja bi pokazala da će biti isplativ. A kad se dogodi fijasko, ostat će na teret lokalnoj zajednici, baš kao i Dina, kaže Ahmetović, pitajući se hoće li država dati garancije i ulagačima u LNG, kao što ih je dala Agrokoru.
Ona ističe kako je Studija utjecaja na okoliš za »čvrsti« terminal bila izrijekom protiv tehnologije korištenja topline mora za uplinjavanje ukapljenog plina, kao i posljedičnog tretiranja mora klorom, da bi sadašnjim projektom bila predviđena upravo ta tehnologija. Nedovoljno je obrađeno i pitanje buke, iako će se terminal nalaziti u neposrednoj blizini arheološkog lokaliteta Mirine, koji dnevno posjećuje tisuću i pol ljudi u turističkoj sezoni, rekla je Ahmetović, uz zaključak kako će Općina Omišalj inzistirati na kopnenoj varijanti terminala.
Novi rizici
Dožupan Marko Boras Mandić jučer je objasnio kako županija nije protiv investicije ni LNG terminala, ali se protivi odluci o plutajućem terminalu, donesenoj na državnoj razini bez, po njegovim riječima, ikakvog suvislog objašnjenja zašto se odustalo od kopnenog terminala.
– U varijanti plutajućeg terminala problematičan je tehnološki proces u kojemu se more koristi za zagrijavanje plina, što sa sobom nosi i problem tretiranja mora klorom radi sprečavanja obraštaja. Plutajući terminal donosi i nove rizike od mogućeg akcidenta, a upravo ta tri elementa svojevremeno su projekt usmjerila ka gradnji kopnenog terminala, rekao je Boras Mandić, dodavši kako će PGŽ inzistirati na objašnjenju odustajanja od kopnenog terminala.
– Dvojbena je i odluka o terminalu u dvije faze, u prvoj bi to bio plutajući, a kasnije, za deset godina fiksni terminal. No tko garantira da će druge faze doista i biti, kaže Boras Mandić.
Županija se do sad, istaknuo je, ponašala partnerski u projektu, stvarivši preduvjete u Prostornom planu i suglasnosti županijske skupštine, ali za kopneni terminal.
– Projekt je sada skroz promijenjen. O svemu će raspravljati Županijska skupština, no Županija ne može mnogo učiniti, s obzirom na to da je riječ o projektu od strateškog državnog značaja. Smatramo da za plutajući LNG treba pribaviti novu lokacijsku dozvolu, za što je potrebno donošenje novog Urbanističkog plana uređenja Općine Omišalj, no, to se pokušava zaobići tako da se ide u dopunu lokacijske dozvole, umjesto izradu nove. Projektom plutajućeg LNG-a znatno se odstupa od svih prethodnih studija, dozvola, kao i zaključaka županijske skupštine, on donosi nove, veće rizike jer se sve odvija na moru, veći negativan utjecaj na okoliš , a ekonomski nema nikakvog benefita za Kvarner i Općinu Omišalj, smatra Boras Mandić.
