Ivo Josipović već drugi put svojim izjavama neizravno pomaže kampanji Tomislava Karaamrka / Foto: Dragan Matic / Cropix
Šef stranke Naprijed Hrvatska! negira da je izjava o Karamarku politički motivirana. On, kaže, može na sudu svjedočiti samo što je pročitao u dokumentu koji mu je donio nekadašnji dužnosnik SDS-a u Zagrebu
ZAGREB Bivši predsjednik Ivo Josipović mogao bi biti svjedok Tomislava Karamarka protiv Josipa Manolića, kojeg je šef HDZ-a tužio zbog tvrdnji da je on bio doušnik Službe državne sigurnosti. Rekao nam je to jučer Karamarkov odvjetnik Veljko Miljević, nakon što je u intervjuu Večernjem listu Josipović otkrio da, prema njegovim informacijama, Karamarko nije bio »suradnik Udbe«.
– U postupku ovakve vrste teret dokazivanja je na tuženom, dakle na gospodinu Manoliću. On će morati ponuditi dokaze za izjave o gospodinu Karamarku. A u ovisnosti o tome što će Manolić reći, ako to bude trebalo, mi ćemo pozvati svoje svjedoke. Naravno, u tom je slučaju sasvim moguće da pozovemo i gospodina Josipovića, jer iz intervjua, koji sam sa zanimanjem pročitao, jasno je da on ima određena saznanja o funkcioniranju nekadašnje tajne službe, rekao nam je Miljević.
Pristup dokumentima
Karamarkov odvjetnik ističe da su Josipovićeve izjave itekako relevantne.
– Obnašajući dužnost predsjednika Republike, Josipović je, zajedno s premijerom Zoranom Milanovićem, imao pristup dokumentima vezanim za rad obavještajne službe i zato je ovaj intervju jako važan. Josipovićeve izjave vrlo su korisne za Karamarka sa šireg stajališta, ne samo za sudski postupak protiv Manolića, ocjenjuje Miljević. Vjerojatno je aludirao da su navodi bivšeg predsjednika korisni za Karamarka i u kontekstu njegovog političkog djelovanja. To se poklapa s mišljenjem Josipa Manolića, koji, kako je objavio naš list, smatra da iza Josipovićevog istupa »sigurno postoji neka politička kombinatorika«.
Božo Vukušić je, radeći kao tajnik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, došao u posjed brojnih dokumenata o Službi državne sigurnost. Puno ih je i publicirao, ali popis o kojem govori Josipović, veli, nije imao u rukama.
– Taj je popis doušnika sačinjen na zahtjev predsjednika Tuđmana, koji ga je onda Josipu Manoliću, tadašnjem šefu UNS-a, dao na provjeru. Čuo sam dio onog što piše u dokumentu, međutim nisam ga čitao. Sada Josipović tvrdi da Karamarko nije na popisu, ali ništa ne kaže za sebe, rekao nam je Vukušić. Dodaje da ne može dešifrirati tko je čovjek koji je Josipoviću pokazao popis.
– U SDS-u nije postojao poseban odjel za regrutiranje doušnika. U centru Zagreb, od ukupno stotinjak djelatnika, bilo je tridesetak operativaca čija je zadaća bila vrbovanje suradnika. Od tih stotinjak ljudi njih svega pet, šest nisu prešli u hrvatsku službu, napominje Vukušić.
Šef stranke »Naprijed Hrvatska!«, međutim, negira da je izjava o Karamarku politički motivirana.
– U tom sam intervjuu oštro kritizirao Karamarka. No, kako mislim da se ovakve stvari ne bi smijelo upotrebljavati u politici ni protiv prijatelja ni protiv neprijatelja, na novinarsko pitanje odgovorio sam da znam da na popisu doušnika nema Karamarka. Nema tu nikakve političke pozadine, naglašava Josipović. On, kaže, može na sudu svjedočiti samo što je pročitao u dokumentu koji mu je donio nekadašnji dužnosnik SDS-a u Zagrebu.
– Čovjeka koji je svojedobno bio zadužen za regrutiranje doušnika Udbe, a kasnije prešao u hrvatsku službu, primio sam kao predsjednik Republike i on mi je donio taj dokument. To nije bio dokument kojem sam imao pravo pristupa temeljem predsjedničke dužnosti. Činjenica je da sam bio zaprepašten zbog imena nekih doušnika na tom popisu, ali Karamarka tamo nije bilo. Dopuštam da Josip Manolić raspolaže nekim drugim podacima, ali taj čovjek me nije imao razloga lagati. Osim toga, doušnici su u to vrijeme legalno surađivali s legalnim tijelima tadašnje države. I hrvatske službe imaju svoje doušnike, zaključuje Josipović.
Izborni sabor HDZ-a
Inače, ovo nije prvi put da on na neizravan način zapravo pomaže Karamarku. Dan prije održavanja zadnjeg izbornog sabora HDZ-a, 20. svibnja 2012. godine, Josipović je rekao da se Karamarko u unutarstranačkim izborima nije služio obavještajnim strukturama. »Bilo je takvih prigovora i ja sam zatražio izvješće koje je pokazalo da to nije točna tvrdnja«, izjavio je Josipović 19. svibnja 2012. Tada su pojedini Karamarkovi protukandidati za mjesto predsjednika HDZ-a sugerirali da je on podršku unutar stranke osiguravao i korištenjem tajnih službi i bili su ogorčeni Josipovićevom iznenadnom intervencijom. »Bilo je jasno da je Josipović htio Karamarka na čelu HDZ-a«, uvjeren je i danas jedan sudionik tih izbora u glavnoj oporbenoj stranci.
