Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
13. prosinca 2018.
Dan neovisnosti

Odluku je pročitao Šeks: Danas se obilježava dan kad je Hrvatska raskinula sve veze s Jugoslavijom

foto: screenshot
foto: screenshot
Autor:
Objavljeno: 8. listopad 2018. u 7:31 2018-10-08T07:31:00+02:00

Republika Hrvatska raskida sve državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ – glasi konačno usvojena odluka koju je kasno navečer 8. listopada u podrumu Inine zgrade pročitao potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks

ZAGREB Osmoga listopada Hrvatska slavi Dan neovisnosti u spomen na taj datum 1991. godine kada je Sabor jednoglasno donio Odluku o raskidanju državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je usvajanjem te Odluke utvrdio i da Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo SFRJ te da ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime federacije koja više ne postoji.

Saborskoj odluci prethodili su dramatični događaji. Tromjesečni moratorij na ustavnu odluku Sabora o otcjepljenju Hrvatske od SFRJ od 25. lipnja (koji se obilježava kao Dan državnosti) istjecao je 7. listopada. Moratorij je dogovoren Brijunskom deklaracijom. Ona je dogovorena početkom srpnja uz posredovanje Europske zajednice. Njome je završen kratkotrajni sukob u Sloveniji, Stjepanu Mesiću omogućeno je da nakon dvomjesečne blokade preuzme dužnost predsjednika Predsjedništva SFRJ, a njome se pokušalo po posljednji put iznaći političko rješenje jugoslavenske krize.

Tajna lokacija 

Međutim, umjesto političkog rješenja krize izbio je rat u Hrvatskoj. Nju je napala JNA koja je pritekla u pomoć pobunjenom dijelu srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Tog 7. listopada zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore i to u času kada su u njima bili predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik federalne vlade Ante Marković. Nitko od njih nije stradao. Cilj JNA bio je jasan – jednim udarcem obezglaviti hrvatski vrh i još formalno postojeći vrh federacije. Jedna raketa eksplodirala je blizu restorana Dubravkin put i ubila slučajnog prolaznika. Banski dvori su znatno oštećeni. Istoga dana navečer sastalo se predsjedništvo Sabora. Za sljedeći dan bila je zakazana sjednica Sabora na kojoj je trebalo odlučiti o osamostaljenju države. Predsjedništvo Sabora odlučilo je zbog sigurnosnih razloga sjednicu održati na tajnoj lokaciji, a ta je tajna lokacija podrum Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Hrvatska je bila u kritičnoj fazi Domovinskog rata. Krajem rujna i početkom listopada JNA, tada već potpuno na strani predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, započela je opću ofenzivu na Hrvatsku. Sva su bojišta otvorena, Vukovar je bio opsjednuti grad, obrana Zadra bila je u kritičnoj fazi, početkom listopada započeo je napad na Dubrovnik, a cilj JNA bio je slamanje Hrvatske u roku od tri tjedna. Borbe su se vodile nadomak Osijeka, Vinkovaca, Nove Gradiške, Karlovca, Siska, Gospića, u Lipiku i Pakracu vodile su se gotovo pa ulične borbe. Sredinom rujna Hrvatska je započela operaciju blokade vojarni JNA ne bi li ih prisilila na predaju i tako preuzela nužno potrebno oružje. Točka vojnog optimizma bio je Šibenik gdje su nakon višednevnih borbi hrvatske snage potisnule neprijatelja iz više mjesta šibenskog zaleđa i spriječile odsjecanje Šibenika.

Sjednicu Sabora vodio je njegov potpredsjednik Vladimir Šeks. Predsjednik Sabora Žarko Domljan bio je na sjednici Vrhovnog državnog vijeća. Šeks je bio predsjednik Povjerenstva za izradu ustavnih odluka o samostalnosti i napravio je nekoliko verzija odluka.

Lex Škrabalo 

Neposredno uoči početka sjednice, u malenoj prostoriji do pozornice dvorane u Šubićevoj ulici, Šeks je napisao konačni tekst odluke. Ta odluka nije bila jedina na dnevnom redu. Raspravljalo se o odluci kojom se od oružanih snaga i državnih tijela traži da poduzmu sve potrebno za deblokadu Vukovara, a raspravljalo se i o carinskom zakonu.

– Republika Hrvatska raskida sve državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ – glasi konačno usvojena odluka koju je kasno navečer 8. listopada pročitao Vladimir Šeks.

U prvom razdoblju vladavine HDZ-a, do 2000. godine, taj datum nije obilježavan kao državni praznik i 8. listopada je u kalendar praznika uvršten 2001. godine u vrijeme vlade Ivice Račana. Novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima nazvan je lex Škrabalo po saborskom zastupniku HSLS-a Ivi Škrabalu koji ga je inicirao.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka