Objedinjena infrastruktura

Odašiljači i veze dovest će do 2020. širokopojasni internet do svakog naselja

Branko Podgornik

Želimo da svako kućanstvo ima pristup širokopojasnom internetu, a barem polovina njih internetske brzine veće od 30 megabita u sekundi, rekao je Aleksandar Golub, predsjednik uprave Odašiljača i veza



ZAGREB Do 2020. godine svako kućanstvo u Hrvatskoj konačno bi trebalo dobiti pristup širokopojasnom internetu, ne samo u gradovima nego i u manjim naseljima. To će im omogućiti država, jer privatne telekomunikacijske tvrtke nisu zainteresirane dovoditi optičke kabele do zabačenih sela, pa oko 21 posto kućanstava još nema pristup internetu.


Kao prvi korak prema tom cilju, Vlada je odlučila objediniti oko 8.000 kilometara svjetlovodne infrastrukture koju su diljem Hrvatske, za svoje interne potrebe proteklih godina sagradila javna poduzeća. Svoje svjetlovode stavila su pod okrilje tvrtke Odašiljači i veze, s kojom su direktori HŽ Infrastrukture, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Janafa i Autoceste Rijeka-Zagreb jučer svečano potpisali sporazum o poslovnoj suradnji. Sporazumu će se uskoro pridružiti HEP i Plinacro.


– To nije stvaranje novog, državnog telekomunikacijskog operatora. Naša će tvrtka sagraditi svjetlovodnu infrastrukturu, stavit će je na tržište, a komercijalne tvrtke moći će na temelju nje isporučivati internetske usluge građanima i poduzećima, naglasio je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Upravo to ministarstvo u proteklih godinu i pol dana uložilo je velike napore u ostvarenje tog projekta, zadovoljno je dodao pomoćnik ministra Darko Parić, koji je cijeli posao i nadzirao. Hajdaš Dončić vjeruje da će taj projekt pridonijeti pojeftinjenju internetskih usluga.Želimo da svako kućanstvo ima pristup širokopojasnom internetu, a barem polovina njih internetske brzine veće od 30 megabita u sekundi, rekao je Aleksandar Golub, predsjednik uprave Odašiljača i veza. Jučerašnji sporazum, dodao je, prvi je gumb u ostvarivanju tog projekta koji će stajati oko 10 milijarda kuna. Novac bi se trebao osigurati postupno, a dijelom iz javnih poduzeća i europskih fondova. Javna poduzeća, prema Golubovim riječima, u tom su projektu našla vlastite interese i uskladila ih.