ZAGREB – Hrvatska gospodarska komora objavila je jučer svojevrsnu bilancu dobitaka i gubitaka domaćega gospodarstva nakon tri godine članstva u EU, ali nije iznijela konačnu ocjenu je li račun pozitivan ili negativan, što je indikativno. Na molbu da podvuče crtu, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac je izjavio da »Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja« Uniji, za razliku od ostalih novih članica.

– Od ulaska u EU više je prednosti nego nedostataka, ali treba ih iskoristiti, izjavio je Bukovac, navodeći mogućnosti koje gospodarstvu pruža izlazak na jedinstveno europsko tržište, kao i korištenje novca iz fondova EU-a. Međutim, upozorio je na ključnu činjenicu, a to je gospodarsko zaostajanje Hrvatske za prosjekom Unije. »Jaz u razvijenosti nije se smanjio, nego povećao. Ove godine mogla bi nas preteći i Rumunjska, pa će Hrvatska pasti na pretposljednje mjesto u EU«, uočio je Bukovac – što znači da hrvatsko gospodarstvo ulaskom u EU nije dobilo.

Od ulaska u EU najviše je dobio turizam, jer se broj dolazaka gostiju povećao za 22, noćenja za 15, a prihoda za 16 posto. Tako je turizam lani zaradio rekordnih 7,9 milijardi eura, a njegov udio u BDP-u popeo se na 18 posto. Industrijska proizvodnja raste već 16 mjesec za redom. U svibnju je porasla 1,9 posto, a u prvih pet mjeseci 5,4 posto na godišnjoj razini, prema jučerašnjim podacima DZS-a. Međutim, uvoz od 2012. do 2015. godine rastao je brže od izvoza. Uvoz je veći za 27, a izvoz za 24 posto, prema podacima HGK.

Poljoprivreda nazaduje jer je doživjela »strašan konkurentski pritisak« iz EU-a, prema Bukovcu. Hrvatski deficit u poljoprivrednoj trgovinskoj bilanci skočio je za 230 milijuna eura, a domaći potrošači imaju nisku kupovnu moć, pa prednost daju jeftinijoj uvoznoj hrani. Inozemna izravna ulaganja prošle su godine pala na samo 127 milijuna eura, što je najiža razina od 1995., kada su stranci tek počeli investirati u Hrvatsku.

Tranzitni promet na hrvatskim cestama povećao se za trećinu nakon ulaska u EU, dok je željeznički promet, kao i onaj u morskim i riječnim lukama, ostao na istome. Najteže je stanje u graditeljstvu, u kojem nema napretka. Prema Bukovčevim riječima, uzroci su »visoka cijena rada« u Hrvatskoj, nedovoljno korištenje fondova EU-a za investicije te nepovezanost domaćih graditelja u nastupu na inozemnom tržištu. Bukovac upozorava na mogućnost da će Hrvatska ove godine morati vratiti oko 200 milijuna eura u fondove EU, zbog spornog načina trošenja novca.

Prigodna anketa među 200 tvrtki učlanjenih u HGK pokazala je kako je njih 35 posto povećalo prodaju na inozemnom tržištu. No, njih 63 posto nije ostvarilo viši prihod od izvoza. Njih 84 posto nije našlo novog partnera za zajednička ulaganja. Čak 90 posto tvrtki potvrđuje da je hrvatskim radnicima olakšano zapošljavanje u inozemstvu nakon ulaska u EU. Međutim, Bukovac kaže da za hrvatsko gospodarstvo to nije korisno, jer dovodi do odljeva mozgova, odnosno radne snage.