Interes postoji

Od ove školske godine desetak škola u Hrvatskoj uvodi nastavu na dva jezika

Ljerka Bratonja Martinović

Škole su dužne uskladiti se s novim pravilnikom u roku od šest mjeseci / Arhiva NL

Škole su dužne uskladiti se s novim pravilnikom u roku od šest mjeseci / Arhiva NL

Nastavnici zaposleni za stalno ostat će na radnim mjestima i ako nemaju jezične kompetencije prema standardima pravilnika. O participaciji odlučuje školski odbor



 Desetak srednjih škola u Hrvatskoj danas upisuje dvojezične odjele, gdje učenici dio nastave slušaju na jednom od svjetskih jezika, engleskom, njemačkom, francuskom… Takvu mogućnost, prema novom pravilniku o izvođenju dijela nastave na svjetskom jeziku, imat će sve srednje škole koje osiguraju kompetentan nastavni kadar i dobiju suglasnost resornog ministarstva. Dvadeset godina od ukidanja dvojezičnih škola u režiji tadašnje ministrice prosvjete Ljilje Vokić, nastava na dva jezika postala je poželjna s ciljem podizanja kvalitete, atraktivnosti i raznolikosti školskog sustava te razvijanja jezičnih kompetencija srednjoškolaca. Djeca koja završe takav program, pokazalo je iskustvo, po završetku srednje škole suvereno vladaju stranim jezikom na kojem su slušali dvojezičnu nastavu, stručnom terminologijom na stranom jeziku i imaju kompetencije bitne u daljnjem školovanju.


Sve više zahtjeva


U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) kažu da interes za dvojezičnom nastavom postoji. U proteklih nekoliko godina zaprimili su, kažu, više zahtjeva srednjih škola za izvođenje dijela nastavnih predmeta na nekom od svjetskih jezika.


– Broj zahtjeva povećao se nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine, a u srednjim školama, također, raste broj učenika koji dolaze iz zemalja članica EU-a i drugih država. Ti učenici često ne znaju dostatno hrvatski jezik, a njihovi roditelji obraćaju se za upis srednjim školama koje izvode dio nastave na nekom od svjetskih jezika, kako bi im olakšali nastavak obrazovanja u Hrvatskoj – tumače u MZOS-u.




Zakonom o odgoju i obrazovanju predviđena je mogućnost dvojezične nastave, ali nije bilo pozakonskog akta koji to regulira.


Prema novom pravilniku, srednja škola koja želi uvesti dvojezičnu nastavu mora osigurati nastavnike u najmanje dva nastavna predmeta kroz sva četiri razreda, a na stranom jeziku treba biti najmanje polovina ukupnog broja nastavnih jedinica godišnje. Nastavnik koji predaje na stranom jeziku mora imati završen studij jezika, kompetencije izvornog govornika stečene obrazovanjem u toj zemlji ili položen ispit B2 razine za prirodoslovlje, a C1 razine za ostale predmete. Nastavne materijale na stranom jeziku dužan je pripremiti nastavnik, koji sam određuje omjer korištenja stranog jezika u pojedinoj nastavnoj jedinici. Znanje učenika ocjenjuje se u prvom redu na temelju poznavanja predmetnih sadržaja na hrvatskom jeziku, a jezična izvedba na stranom jeziku može se dodatno vrednovati. U slučaju dvojbi, ističe se u pravilniku, ispituje se usvojenost gradiva na hrvatskom jeziku.


Dvojezične škole dosad su roditeljima naplaćivale naknadu za povećane troškove obrazovanja u visini od nekoliko stotina kuna mjesečno, a ta mogućnost ostaje i dalje. Odluku o visini participacije donosi školski odbor uz suglasnost osnivača. Škole su dužne uskladiti se s novim pravilnikom u roku od šest mjeseci, a nastavnici zaposleni za stalno ostat će na radnim mjestima i ako nemaju jezične kompetencije prema standardima novog pravilnika.


Jezik kao premosnica


Premda se može činiti da je dvojezična nastava bitno teža i zahtjevnija od nastave na hrvatskom jeziku, u školama s dvojezičnom nastavom tvrde suprotno. »Iskustvo je pokazalo da je engleski jezik često premosnica između onog što volimo, jezika, i onog što volimo malo manje, primjerice matematike, a takva premosnica olakšava učenje«, navode u zagrebačkoj XVI. gimnaziji.