Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 26
Sutra: 11° 11° 26
20. studenoga 2019.
Vlada o izmjeni Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta

Očuvanje radnih mjesta: »Neradni petak« postaje i »neradni četvrtak«

Foto R. Brmalj
Foto R. Brmalj
Autor: ,
Objavljeno: 8. svibanj 2014. u 7:25 2014-05-08T07:25:00+02:00

Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država će kao i do sada isplaćivati razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme

ZAGREB – Potporu za očuvanje radnih mjesta, mjeru poznatu kao »neradni petak«, u ovom trenutku prima 942 radnika, a ubuduće bi njome moglo biti obuhvaćeno više radnika.

Vlada bi danas, naime, trebala raspravljati o prijedlogu zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta koji osim potpore za skraćivanje radnog tjedna regulira i pitanje potpora za obrazovanje i osposobljavanje radnika. Ukupno je za to osigurano pet milijuna kuna u ovoj godini, dok bi u idućoj godini taj iznos porastao na 10 milijuna kuna. Kao što smo već pisali, radni tjedan poslodavac će moći skratiti do 16 sati tjedno, što su dva radna dana, umjesto dosadašnjih osam sati. Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država će kao i do sada isplaćivati razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme.

Taj iznos ne može biti viši od iznosa minimalne plaće koja je trenutno 3.017,16 kuna. Novina je da će se potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su usmjerene direktno na radnika, moći koristiti 12 umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Novina je i da se utvrđuje fleksibilnost u korištenju potpore za neradni petak, pa se tih 12 mjeseci korišenja potpore može »rasporediti« unutar razdoblja od tri godine. Osim toga, potpora se ne mora koristiti u neprekinutom razdoblju niti u jednakoj visini.

Mjerom obrazovanja i osposobljavanja radnika u razdobljima kada ne rade iz opravdanih razloga, odnosno kada su »na čekanju«, omogućilo bi se poslodavcu da zbog restrukturiranja, promjene u poslovanju ili tehnološkim i poslovnim procesima očuva zaposlenost tako da se radnici obrazuju odnosno osposobe za potrebe njegovog poslovnog procesa. Odnosno, da steknu znanja i vještine tražene na tržištu rada, kako bi bili zapošljiviji u slučaju otkaza ugovora o radu. Kako se predviđa, potporama za skraćivanje radnog tjedna i obrazovanje, odnosno osposobljavanje radnika, očuvat će se barem dva posto »onih radnih mjesta s kojih su radnici nakon kratkog vremena boravka u nezaposlenosti ostvarili novo zapošljavanje, odnosno oko dvije tisuće radnih mjesta«. tijekom obrazovanja, odnosno osposobljavanja radnici će ostvarivati pravo na novčanu pomoć u iznosu od 50 posto minimalne neto plaće, odnosno nepunih 1.200 kuna.

Da bi koristio potpore za očuvanje radnih mjesta poslodavac ne smije dugovati poreze i doprinose te treba imati program poslovnog oporavka, kao i utvrđen program za očuvanje radnih mjesta i to sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, odnosno sindikatom.

Sa svrhom pomoći domaćem gospodarstvu Vlada bi trebala donijeti i Akcijski plan podrške izvozu za ovu i narednu godinu. Za provedbu tog plana iz sredstava proračunske zalihe u razdoblju u naredne dvije godine osigurat će se nešto više od milijardu kuna. Izrada jedinstvenog portala za izvoznike, širenje informacija o izvoznim prilika prekoDiplomatsko-konzularnih predstavništava, organizacija informativnih događanja i materijala, samo su dio programa podrške domaćim izvoznicima. No, radit će se i na njihovom umrežavanju, odnosno okrupnjavanju po tržištima i djelatnostima kao i projektima. Plan je i ojačati podršku nastupa izvoznika u inozemstvu.

Vlada bi danas trebala raspravljati i o zakonima nužnim za projekt reforme pravosuđa. Nacrtom prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova predlaže se nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova, pa ćemo ubuduće imati 15 pravosudnih područja s jednakim brojem županijskih sudova te 23 općinska i 21 prekršajnim sudom. Od oduće godine s radom će prestati 44 općinska suda i 40 prekršajnih sudova. Nacrtom prijedloga zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava smanjuje se broj općinskih državnih odvjetnika s 33 na 21. Uštede koje bi racionalizacija pravosuđa trebala donijeti u idućoj godini kreću se na razini 23,4 milijuna kuna i to uglavnom na rashodima za zaposlene.
Vlada bi na današnjoj sjednici trebala razriješiti dužnosti Nadu Čavlović Smiljanec, ravnateljicu Porezne uprave koja je 30. travnja podnijela ostavku nakon što je dan ranije USKOK proširio istragu na nju u slučaju predstečajne nagodbe osječke firme OLT. Vršitelj dužnosti ravnatelja Porezne uprave trebao bi biti njen zamjenik Josip Lozančić, a on će tu dužnost obnašati dok se javnim natječajem ne odabere novi šef Porezne uprave.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija