Objavljene uplate farmaceuta: Samo je Pfizer na svakog od 582 liječnika potrošio po 6.375 kuna

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

Hrvatski liječnički zbor, strukovno udruženje koje se bavi stručnim usavršavanjem i edukacijom, najizdašnije je dotirana udruga, lani je od Novartisa, Pfizera i GS&K-a primila oko 2 milijuna kuna

ZAGREB Popisi s imenima više stotina liječnika kojima je farmaceutska industrija tijekom 2015. godine platila troškove kotizacije, smještaja i prijevoza na stručne simpozije i kongrese, s točnim iznosima koje su uplatili pojedinim udrugama pacijenata, liječničkim stručnim društvima i udrugama, te iznosima donacija koje su od farmaceuta primile hrvatske bolnice, objavljeni su jučer prvi put na internetskim stranicama 25 članica Inovativne farmaceutske inicijative (IFI), u cilju razbijanja uvriježenog stava javnosti o skrivenom potkupljivanju liječnika od strane farmaceutskih tvrtki.

Predstava za javnost

Samo je manji dio liječnika pristao na objavu svog imena i prezimena uz iznos koji su primili od pojedine farmaceutske kuće da bi otišli na kongres ili održali predavanje. Iznosi na popisima su različiti, a kreću se od 400 kuna do 20-tak tisuća kuna po liječniku.

Samo je Pfizer u prošloj godini na edukaciju i honorare 582 liječnika potrošio 3,7 milijuna kuna ili u prosjeku 6.375 kuna po liječniku, a Novartis je edukacija 642 liječnika stajala 4,1 milijun kuna, s otprilike istim prosječnim pojedinačnim izdatkom po liječniku. Liječnici koji su surađivali s više tvrtki, mogli su tako »ubrati« i višestruko veće ukupne honorare.

Među istaknutim imenima s popisa liječnika našao se i Igor Aurer, ugledni hematolog s Rebra, koji na objavu podataka o farmaceutskim plaćanjima gleda s neodobravanjem. Ovaj liječnik je od GSK primio honorar od 14.000 kuna, a tvrdi da se radi o predstavi za javnost, jer se golemi novac farmaindustrije »vrti u drugim krugovima, a ne liječničkim«.

– Nemam ništa protiv da se zna koliko tko zarađuje, ali to mora biti sveobuhvatno. Neka napišu koliko zarađuju njihovi direktori, dioničari, političari s kojima su povezani, pravni konzultanti… Ovako se daje kriva slika, da liječnici žive od farmaceutskih firmi – ljuti se Aurer. Riječ je, kaže, o mazanju očiju javnosti, da bi farmaceuti opravdali visoku cijenu lijekova. »Vrhnje ubiru oni koje se ovdje ne spominje. Naše su plaće poznate, svaki se honorar evidentira. Ovo je samo za javnost, ako netko radi nešto protuzakonito, toga neće biti na ovoj tablici«, zaključuje Aurer.

Iz liječničkih udruga ne osporavaju pravo farmaceuta da objave popis svih transfera, ali bi se, smatraju, tako transparentno trebali ponašati i drugi.

Nova znanja

– Nije u redu što se uvijek izdvaja samo liječnike i tako im se neopravdano nameće krimen da se radi o nečemu nezakonitom, mitu, korupciji… Sva su ta primanja u skladu sa zakonom, i nije u redu da se isto ne objavi za sve državne službenike i namještenike – smatra Ivana Šmit, dopredsjednica HUBOL-a. Hrvatski liječnički zbor (HLZ), strukovno udruženje liječnika koje se bavi stručnim usavršavanjem i edukacijom liječnika, najizdašnije je dotirana udruga od strane farmaindustrije, koja je lani samo od Novartisa, Pfizera i GlaxoSmith&Klinea primila oko dva milijuna kuna. Ostale stručne udruge ili udruge pacijenata u pravilu mogu računati na financijsku potporu farmaceuta u iznosima od nekoliko tisuća kuna do nekoliko desetaka tisuća kuna.

Objava podataka o plaćanjima za Hrvatsku dio je politike Europskog udruženja inovativnih proizvođača lijekova (EFPIA) koji članove obvezuje na objavu podataka o plaćanjima i drugim prijenosima vrijednosti u korist zdravstvenih radnika i organizacija. U Hrvatskoj je odnos farmaceuta i liječnika strogo reguliran etičkim ugovorom s HZZO-om, koji propisuje i kaznene odredbe za kršenje pravila koja farmaceutima brane »čašćenje« liječnika putovanjima bez edukativne svrhe, na koja su ranije besplatno vodili i obitelj. Javna prezentacija svake plaćene kune trebala bi povećati transparentnost, ojačati dignitet liječničke struke i vratiti povjerenje pacijenata u liječnike, ističu u IFI-ju. – Transparentnost je u interesu svih, a posebno bolesnika koji očekuju da se o njihovom liječenju odlučuje na osnovi najnovijih medicinskih spoznaja i bez dodatnih utjecaja. Vjerujemo da će u budućnosti i druge grane gospodarstva slijediti naš primjer – poručuje Tatjana Tomljanović, predsjednica IFI-ja.

Tu činjenicu predsjednik HLZ-a Željko Krznarić pravda manjkom državne potpore stručnom usavršavanju liječnika, što otvara prostor za farmaceutske tvrtke.

– Zdravstveni sustav nije u mogućnosti osigurati sredstva za kvalitetnu edukaciju liječnika i zdravstvenih djelatnika. Razvoj medicine tako je dinamičan da zahtijeva usvajanje novih znanja gotovo na dnevnoj osnovi, a ona je nužna i zbog licenciranja liječnika – upozorava Krznarić, koji tvrdi da se sva sredstva koriste namjenski, etično i ekonomično.