Obilježavanje Dana antifašističke borbe bez predsjednice i premijera; Bandić: "Učimo iz prošlosti, NDH je teret koji nas prati"

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin je pozdravio prvotno borce, a onda sve građane Hrvatske

SISAK U šumi Brezovica kod Siska u srijedu je svečano obilježen Dana antifašističke borbe, 22. lipnja, u spomen na osnivanje prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europu, a nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u Spomen parku Brezovica, obraćanjem uzvanika istaknuta je važnost ideje antifašizma.

Vijence su položili izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Margareta Mađerić, izaslanica predsjednika Vlade RH ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, izaslanstva HAZU-a, veleposlanstava u RH, Grada Zagreba, Sisačko-moslovačke županije i Grada Siska, Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Antifašističke lige i drugi uzvanici.

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

U ime organizatora svečanosti predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin je u povodu 75. obljetnice ustanka protiv fašizma pozdravio prvotno borce, a onda sve građane Hrvatske.

Rekao je da Hrvatska ne bi bila ista bez antifašističke borbe, dodavši da ‘desničari tu istinu još nisu spoznali, nego krivotvore činjenice misleći da će one zbog toga nestati’.

»Antifašizam je bila borba svih naroda Hrvatske, a vodeću su snagu činili komunisti na čelu s Titom. Većina boraca se borila za slobodu ili da izbjegnu logore i smrt«, izjavio je Habulin. Kazao je i da se Dan Europe slavi kada i dan pobjede nad fašizmom, na dan svih slobodnih građana.

Habulin je također ustvrdio da se ‘antifašističke borce demonizira’, da se uništavaju spomenici i spomen ploče, a društvo pred tim zatvara oči. »Nasuprot tome imamo snage da se odupremo tim tokovima. Ne treba nam zajedništvo u laži, nego zajedništvo u borbi za slobodu«, kaže Habulin.

Na obilježavanju izaslanici predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade

Svečanom obilježavanju je nazočila i položila vijenac, izaslanica predsjednika Vlade RH Tihomira Oreškovića ministrica Jurlina Alibegović, koja je rekla da Hrvatska stoji pred novim izazovima, kao što su nedovoljno obrazovanje, starenje stanovništva, ekonomska nestabilnost.

Rekla je da ti problemi nisu ni blizu grozotama Drugoga svjetskog rata, i kako je danas prilika za zahvalu borcima protiv fašizma koji su se opredijelili za suvremene vrijednosti. »Antifašizam je utkan u Ustav RH, kao i sloboda, ravnopravnost, demokracija i vladavina prava«, kazala je Jurlina Alibegović.

Bandić: Učimo iz prošlosti

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Reinera, saborska zastupnica Margareta Mađerić je rekla da se ne smiju zaboraviti životi ljudi koji su se borili za slobodu.

»Nitko ne smije omalovažavati hrabrost, živote i žrtvu koju su tada podnijeli borci za stvaranje današnje slobodne i demokratske Hrvatske«, kazala je Mađerić.

Izaslanik predsjednice države Grabar-Kitarović, zagrebački gradonačelnik milan Bandić je kazao da su se Hrvati odlučno borili protiv fašizma i nacizma, i da se stoga moraju boriti za svoju sadašnjost, ali i budućnost

»Ne zaboravimo prošlost, nego učimo iz nje«, naglasio je.

U povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe, brojna izaslanstva odala su u utorak počast i položila cvijeće i vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj – Na Zidu boli, kod Grobnice narodnih heroja i Središnjeg križa,a među njima i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH na čelu s predsjednikom Franjom Habulinom, Grada Zagreba (dogradonačelnica Vesna Kusin) i stranke Naprijed Hrvatska predvođena predsjednikom Ivom Josipovićem. Ivo Josipović danas je otišao i na obilježavanje Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica. Polaganjem vijenaca na Gradskom groblju Lovrinac i u Splitu je u utorak obilježen Dan antifašističke borbe. U Šibeniku je povodom Dana antifašističke borbe u novim prostorima Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Šibenika u centru grada predstavljen projekt uređenja Muzeja oslobođenja Dalmacije u II. svjetskom ratu, te knjiga Rimski ugovori. Predstavnici grada, županije, te udruga antifašista i antifašističkih boraca položili su u utorak cvijeće i zapalili svijeće ispred spomen-kosturnice boraca NOB-a, na groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kod glavnoga križa i spomen-ploče poginulim braniteljima Bošnjacima – muslimanima i na spomeniku zatvaranima, prognanima, mučenima i strijeljanima ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije, nakon čega se svečanost održala u Muzeju grada Splita.

»Hrvatska ne bi bila ista bez hrvatskih partizana, doprinijela je borbi protiv fašizma u cijeloj Europi, a NDH je teret koji nas prati i kojeg smo se odrekli i osudili ga«, rekao je Bandić.

Naglasio je da se hrvatska budućnost mora graditi na solidarnosti, uvažavanju, ravnopravnosti, da je antifašizam jedna od najvećih vrednota, a pokret protiv fašizma i nacizma pokret utemeljen na najvišim demokratskim načelima i negaciji ideoloških postavki.

Na središnjoj svečanosti proslave Dana antifašističke borbe u Brezovici kod Siska, vijenac je uz spomenik Prvom partizanskom odredu položio i Radimir Čačić, čelnik Narodne stranke – Reformista, a na upite novinara kako pozicionira svoju stranku uoči parlamentarnih izbora, rekao je da su Reformisti lijevi centar. Čačić je također izjavio kako je njegov otac bio član Prvog sisačkog partizanskog odreda, i da redovito dolazi u Brezovicu odati počast prvim partizanima. Na upite kako pozicionira svoju stranku uoči predstojećih parlamentarnih izbora, odgovorio je da Reformisti pripadaju lijevom centru, uz napomenu da su otvoreni za sve moguće razgovore o suradnji i koaliranju. Dodao je da je baza Reformista treća izborna jedinica. Kandidaturu Andije Plenkovića za mogućeg čelnika HDZ-a je pozdravio, rekavši kako bi to bilo odlično za Hrvatsku. Ustvrdio je i da su manjinski ekstremni partneri Domoljubne koalicije HDZ-a doveli do podjela.

Ikić Baniček: Čini se kao da borba ide ispočetka i da partizani rat već nisu jednom dobili

Središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, 22. lipnja, u šumi Brezovica kraj Siska, organizirali su Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija, a sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček rekla je kako »važnost nije samo u obilježavanju ovoga dana, nego je to i borba protiv stvaranja neofašizma«.

Ističe da se protiv novog fašizma mora boriti, ‘jer se čini kao da borba ide ispočetka i da partizani rat već nisu jednom dobili’.

»Idemo u borbu u kojoj nema pušaka i bombi, ali smo napadnuti lažima i podvalama. Relativiziranjem žrtava i zločinaca, kao i morala, zamagljuje se razlika između ‘nas i njih’, pa će oni pobijediti a mi izgubiti. Onda će bilo tko, pa i notorni neofašist kojem su dali zadatak da nam ubije kulturu, moći za sebe reći da je antifašist, iako po mom znanju antifašisti ne nose ustaške kape«, izjavila je Ikić Baniček. Također je rekla da je ‘antifašizam crta obrane za slobodu, a oni koji su iza te crte bore se za zlo’.Nacistička je Njemačka ujutro 22. lipnja 1941. napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je poništen pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnoooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.