Javna objava godišnjih financijskih izvještaja HUP-a i sindikata bila bi opasan presedan. U slučaju sindikata time bi se potpuno razgolitilo njihovo poslovanje, odnosno država, pa bi poslodavci u svakom bi trenutku znali kolika je pregovaračka ali i štrajkačka snaga pojedinog sindikata. Takvo se postupanje u uljuđenim državama smatra nedozvoljenom kontrolom politike nad socijalnim partnerima
ZAGREB Vlada bi se vrlo skoro mogla suočiti s pritužbom sindikata, ali i poslodavaca, Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) i to zbog pokušaja uspostavljanja kontrole javne vlasti nad tim interesnim organizacijama.Naime, zakonom o računovodstvu neprofitnih organizacija sindikatima i udrugama poslodavaca nameće se obveza javne objave financijskog poslovanja, iako se takvo postupanje smatra direktnim uplitanjem politike u rad tih interesnih udruga. Postupak vlasti, kršenje je konvencije MOR-a o slobodi udruživanja, kao i Europske socijalne povelje. Udruga poslodavaca, kao i sindikati ineresne su organizacije registrirane temeljem Zakona o radu, za razliku od neprofitnih organizacija koje se registriraju temeljem Zakona o udrugama. Financiraju se na dobrovoljnoj bazi te su financijsko poslovanje obvezni prikazati svojim članovima, koji ih i financiraju. HUP i sindikati ne financiraju se iz proračuna, poput niza drugih neprofitnih organizacija kojima su proračunska sredstva dio financijskih prihoda. No, i sindikalne i poslodavačke udruge vode poslovne knjige temeljem domaćeg zakonodavstva i obvezne su ponositi poslovna izvešća kako Fini, tako i Poreznoj upravi i Državnoj reviziji. Država u svakom trenutku, posumnja li na vjerodostojnost njihovih financijskih, odnosno računovodstvenih izvještaja može pristupiti kontroli. Međutim, javna objava godišnjih financijskih izvještaja HUP-a i sindikata bila bi opasan presedan. U slučaju sindikata time bi se potpuno razgolitilo njihovo poslovanje, odnosno država, pa bi poslodavci u svakom bi trenutku znali kolika je pregovaračka ali i štrajkačka snaga pojedinog sindikata. Takvo se postupanje u uljuđenim državama smatra nedozvoljenom kontrolom politike nad socijalnim partnerima.
“Kontrola financija sindikata od strane javnih tijela ne bi trebala biti veća od obveze podnošenja periodičnih izvještaja”, stav je Odbora stručnjaka MOR-a izrečen u nekolicini slučajeva u kojima su se sindikati žalili na pokušaj financijske kontrole od strane države. Stručnjaci MOR-a, kada je riječ o slobodi udruživanja, jasno poručuju, među ostalim, i da je diskrecijsko pravo inspekcije za provođenjem periodičnog nadzora nad radom sindikata direktno miješanje u sindikalnu organizaciju.
Sindikati su na sporne odredbe Zakona upozorili Ministarstvo financija kojem su predočili i Konvenciju MOR-a kao i iskustva drugih Europskih zemalja. Sve te dokumente uputit će i saborskim zastupnicima, a ako se zakon ne promijeni slijedi pritužba MOR-u kao i Europskoj komisiji. Na sličan način vlada je u Sloveniji pokušala ugroziti autonomiju sindikata, no nakon što je suočena s mogućnošću tužbe MOR-u, odustala je od ideje.
S druge strane, za mnoge udruge sporan je čl. 33 kojim se propisuje da je neprofitna organizacija koja od gospodarske djelatnosti ostvari 230.000 kuna dužna za tu djelatnost registrirati trgovačko društvo ili drugi oblik udruživanja koji nije neprofitni. Iz GONG-a su već upozorili da će takva odredba može ugroziti razvoj socijalnog poduzetništva, koje je primarno orijentirano na zapošljavanje ranjivih skupina, kojim se često bave udruge, ustanove ili zadruge, a upitan je i razvoj samofinancirajućih aktivnosti udruga. Ta odredba neusklađena je i s Prijedlogom zakona o udrugama, koji je prošao prvo čitanje u Saboru, a u kojem sstoji da udruga “može osnovati trgovačko društvo”, pri čemu se sva eventualna dobit mora koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva udruge.Prema ovom zakonu udruge, kao neprofitne organizacije, to bi bile dužne učiniti, a ne precizira se ni kako bi se morala koristiti eventualna dobit. S obzirom na imperativnu narav odredbe upitno je i krši li tako predloženo rješenje odredbu o slobodi udruživanja il tu slobodu na mala (financijska) vrata ograničava.
Odredba je neusklađena i sa Zakonom o zadrugama koje djelatnost mogu obavljati radi stjecanja dobiti, ali i zbog udovoljavanja potreba svojih članova bez stjecanja dobiti. Takve su zadruge primjerice socijalne, potrošačke ili stambene, a one bi, u slučaju da ostvare više od 230.000 kuna morale osnovati trgovačko društvo kako bi se mogli baviti onime zbog čega su osnovali zadrugu. Upitno je i iskoračuje li se čl. 33 iz samog sadržaja i intencije zakona. Naime, to je zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i po logici stvari on ne bi trebao uređivati njihov porezni položaj koji je, kada je riječ o gospodarskim djelatnostima, uređen Zakonom o porezu na dobit. Potencijalno je ugroženo i samofinanciranje udruga i njihovo kandidiranje za projekte Europske unije jer bi zbog ove odredbe dijelom mogle ostati bez dovoljno vlastitog novca potrebnog za realizaciju projekata iz fondova EU što bi se negativno odrazilo na cijelu ekonomiju neprofitnog sektora.
