Zdravko Marić, Gabrijela Žalac i Boris Vujčić / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Njih čak 58,3 posto smatra da će iduće godine imati čak i manje prihode od izvoza nego sada
ZAGREB Većina hrvatskih tvrtki ne očekuje da će u sljedećoj godini povećati prihode od izvoza. Njih čak 58,3 posto smatra da će u 2019. godini, u odnosu na ovu godinu, imati iste ili manje prihode od prodaje na inozemnim tržištima.
Da će im prihodi ostati isti misli 52,6 poduzetnika, a njih 5,7 posto, odnosno više nego svaki dvadeseti očekuje manje prihode od izvoza nego u ovoj godini. Preostalih 41,7 posto procjenjuje ipak da bi njihovi prihodi mogli biti veći.
Očekivanja su to hrvatskih gospodarstvenika koje je iznio direktor sektora za financijske institucije i makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) Zvonimir Savić na konferenciji Dan financijskih institucija, koju organiziraju HGK i Ekonomski fakultet u Zagrebu s ciljem da se na jednom mjestu razgovara o suradnji.
Kako je i sam predsjednik HKG-a Luka Burilović istaknuo, dostupnost kapitala najčešće diktira hoće li neki posao zaživjeti ili neće.
Situacija je trenutačno takva da čak trećina hrvatskih kompanija, koje trebaju svježi novac i žele podići kredit, nema uvjete za to jer nisu kreditno sposobne, objasnio je svojevrsnu pat-poziciju guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Dok se problem tih poduzeća ne riješi i dok se ona ne budu mogla zaduživati teško se može očekivati veći rast kredita prema sektoru poduzeća, napomenuo je guverner. Kod stanovništva najbrže rastu nenamjenski krediti, ali oporavak se bilježi i kod stambenih kredita. Uz to raste i udio kredita u kunama.
Iako je rast kredita po nekima prespor, Vujčić ističe da su stope rasta kredita veće nego one po kojima raste BDP. Guverner je upozorio i na to da se Hrvatska, iako udio loših kredita opada, još nalazi u grupi od šest-sedam zemalja s relativno visokim udjelom loših potraživanja, koji su trenutačno iznad deset posto. Ipak, očekuje da će taj udio padati. Ističe i da bankarski sektor u Hrvatskoj uglavnom ima domaće izvore financiranja te uvjerava da je za sljedeću krizu domaći bankarski sustav dobro pripremljen.
Guverner je istaknuo i da je financijski sustav u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, bankocentričan, s relativno malom ulogom tržišta kapitala, pa je ideja i Hrvatske i Europske unije da se u idućim godinama prvenstveno razvija tržište kapitala te da se napravi odmak od bankocentričnosti.