Širok izbor štiva

O djelima LGBT autora odlučuju profesori: Na popisu lektire i naslovi koji se dotiču homoseksualnosti

Ljerka Bratonja Martinović

Arhiva NL

Arhiva NL



Thomas Mann »Smrt u Veneciji«


Tenesee Williams »Mačka na vrućem limenom krovu«


Robert Musil »Pomutnje gojenca Törlessa« 




Marguerite Yourcenar »Hadrijanovi memoari« 


Virginia Woolf »Gospođa Dalloway«, »Svjetionik«


Anne Rice »Intervju s vampirom« 


Walt Whitman, izbor iz poezije



– I nije neka vijest da su na popisu lektire autori za koje se naslućuje ili zna da su bili homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Hoće li, i koliki učinak lektira imati, ovisit će o profesorima – komentira Sanja Juras iz udruge Kontra. 


Popis lektire je veoma širok, izbor naslova ovisit će o nastavniku, a osim toga, kaže Juras, bit će vrlo važno i na koji će se način obrađivati teme iz spomenutih djela. 


– Naravno da djela LGBT tematike mogu djelovati pozitivno, mogu poslati pozitivnu poruku LGBT učenicima i ostalima, vezano uz njihove LGBT kolege, ali neće imati nikakav veći učinak – uvjerena je predstavnica Kontre. Problem je, kaže, što u školama još uvijek nema spolnog odgoja, a ljudska seksualnost najviše se obrađuje kroz predmet vjeronauka, gdje se u udžbenicima homoseksualnost i dalje proglašava nečim negativnim, nastranim i neurednim, ili kroz udžbenike biologije gdje se zanemaruje ili stavlja u kontekst bolesti.  


– Zdravstveni odgoj ne postoji kao zaseban predmet, a sve što trenutno imamo nedovoljno je i nedostatno. Ne postoji nikakva promjena koja bi bila značajna – komentira Juras. U školama bi ove teme, smatra, trebalo prezentirati sustavno, u dovoljnom broju sati i kroz poseban predmet, s pristupom gdje bi se govorilo o znanstvenim činjenicama, a djeci dalo točne informacije o spolnoj orjentaciji. 


– Književna djela tu ne mogu puno pomoći, osim ako postoje profesori koji se pozitivno odnose prema toj temi, približe je učenicima i iskoriste lektiru na taj način. S obzirom na to da se radi o sugeriranoj, a ne obveznoj literaturi, hoće li se ta djela čitati i obrađivati ovisi o profesorima, ali bojim se da nakon osam  godina vjeronauka i sustavnog negativnog prikazivanja jedne društvene skupine, to što u srednjoj školi pročitate knjigu Virginije Woolf neće vam puno pomoći u životu. Uključivanje LGBT  autora u lektiru znači da se nije radila diskriminacija i ništa drugo. To je pozitivno, ali to je samo književnost. Kroz nju se može poslati pozitivna poruka, ali to je nedovoljno – rezolutna je Juras. 


Sustavan pristup


Da bi se djeci približile teme homoseksualnosti, transrodnosti, ipak je, zaključuje, potreban sustavan pristup kroz druge predmete, biologiju, filozofiju, etiku, ali i poseban predmet gdje bi se LGBT teme obrađivale na adekvatan način. 


Predstavnici konzervativne struje koja se oštro protivila zastupljenosti takvih tema u školi u pogledu novog popisa lektire zasad su krajnje suzdržani. Komentar na činjenicu da će srednjoškolci u okviru lektire čitati, pa i na satu obrađivati, knjige s homoseksualnom tematikom, koje govore o različitim dimenzijama istospolne ljubavi i seksualnih identiteta, od njih nismo dobili. 


Ladislav Ilčić, predsjednik Hrasta – Pokret za uspješnu Hrvatsku i jedan od osnivača udruge Glas roditelja za djecu GROZD, kaže kako se bavi cjelinom reforme, pa bi rasprava o LGBT temama u lektiri bila nepotrebno skretanje teme na sporedne stvari.  Njegova istomišljenica, predsjednica stranke U ime obitelji Željka Markić, također se ne želi upuštati u raspravu o poželjnosti i opravdanosti uvrštenja LGBT tematike u popis školske lektire. 


– Važno je da ponuđena literatura bude kvalitetna i da služi obrazovanju. Zabrinjavajuće je ako se iz nje izbacuju hrvatski klasici, što je bitno za formiranje identiteta djeteta – ističe Markić. Za nju je, dodaje, primarno da odabir literature bude usklađen sa standardima kvalitetnog čitanja za djecu.


– Kad se govori o odabiru knjiga za lektiru, važno je izbjegavati pomodarstvo i osigurati što kvalitetnije obrazovanje koje omogućuje kritičko promišljanje i slobodno, informirano donošenje odluka danas mladima, sutra aktivnim građanima – zaključuje Markić.