Burna rasprava

O diskriminaciji – pri prijemu u državnu službu: HDZ u Saboru ponovno aktualizirao slučaj »uličnog zapošljavanja« ministra Miljenića

Hina

HDZ je u srijedu saborsku raspravu o izvješću pučke pravobraniteljice za prošlu godinu iskoristio kako bi opetovano aktualizirao slučaj ministra pravosuđa i »uličnog zapošljavanja« prozivajući pravobraniteljicu Loru Vidović jer, tvrde, nije reagirala, na što im je iz redova vladajućih poručeno kako od tog zapošljavanja ionako neće biti ništa za razliku od vremena kada je HDZ bio na vlasti te je svoja obećanja o zapošljavanju dosljedno provodio



ZAGREB – HDZ je u srijedu saborsku raspravu o izvješću pučke pravobraniteljice za prošlu godinu iskoristio kako bi opetovano aktualizirao slučaj ministra pravosuđa i »uličnog zapošljavanja« prozivajući pravobraniteljicu Loru Vidović jer, tvrde, nije reagirala, na što im je iz redova vladajućih poručeno kako od tog zapošljavanja ionako neće biti ništa za razliku od vremena kada je HDZ bio na vlasti te je svoja obećanja o zapošljavanju dosljedno provodio.


»Svima nam je poznat slučaj aktualnog ministra pravosuđa koji je prilikom jednog susreta bio zamoljen da u državnu službu ‘pogura’ zaposlenje jedne članice SDP-a. Pučka pravobraniteljica u svom Izvješću za 2014. godinu ne spominje slučajeve diskriminacije u zapošljavanju prema političkom uvjerenju, a na ovaj nedavni slučaj, bez obzira što je vjerojatno informirana o istom, pravobraniteljica uopće nije reagirala«, ustvrdio je Ante Babić (HDZ).


Nadica Jelaš (SDP) upozorila je Babića kako to niti nije moglo biti u izvješću budući da se ono odnosi na prošlu godinu.




»Kada već tako silno inzistirate na aktualnom slučaju obećavanja zaposlenja – to će i ostati na obećanju, no kada ste vi obećavali – onda ste ta obećanja zaista redovno ispunjavali i bili ste vrlo principijelni u zapošljavanju po političkoj podobnosti. Podsjetit ću samo na slučaj Buljubašić, čovjek je radio u HDZ-u, a primao plaću u HEP-u«, uzvratila mu je Jelaš.


Borisa Blažekovića (HNS) brine jer pučka pravobraniteljica čeka na neke odgovore na svoje službene upite preko godinu dana iako je zakonski rok maksimalno 30 dana.»To je nevjerojatna ignorancija i nesavjesna prepotencija u odnosu na one zbog kojih te institucije postoje, a to su hrvatski građani«, rekao je Blažeković.

Zauzeo se i za poboljšanje informiranja i obavještavanja građana o djelatnostima pučkog pravobranitelja.


Domagoj Hajduković (SDP) složio se kako bi u središnjim informativnim emisijama trebao biti prilog o izvješću pučke pravobraniteljice i njezinom radu no i napomenuo kako na žalost medijima jednostavno ta tematika nije zanimljiva.


Nevenka Bečič (HGS) osvrnula se na područje imovinsko-pravnih odnosa u području stanovanja zamjerivši pravobraniteljici Vidović jer u izvješću ističe problematiku vezana za zaštićene najmoprimce, ali ne i kršenje ljudskih prava u pogledu vlasničkih prava.


Ivan Šuker (HDZ) u raspravi je predložio uvođenje još jednog pravobranitelja: »To je pravobranitelj za političare koji su spremni vrijeđati, koji su spremni napadati, no kada se nešto uputi gdje bi oni sebe možda mogli prepoznati, onda nastaje panika, onda je to nešto s čim bi se trebala baviti pučka pravobraniteljica«, ustvrdio je Šuker.


Sabor je kratko raspravio i Izvješću pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama u okviru djelovanja Nacionalnog preventivnog mehanizma u 2014.Pravobraniteljica Lora Vidović izvijestila je kako su obišli pet psihijatrijskih ustanova: Kliniku za psihijatriju Vrapče, Neuropsihijatrijsku bolnicu »Dr. Ivan Barbot« Popovača, Psihijatrijsku bolnicu Rab, Psihijatrijsku bolnicu Ugljan te Psihijatrijsku bolnicu Lopača.

Imali su kaže, nekoliko ciljeva, a jedan od glavnih je skrenuti pozornost na tu skupinu te poboljšati njihov položaj.


»Praksa pojedinih ustanova je znatno različita u pojedinim pitanjima. Nije utvrđeno mučenje i nečovječno postupanje, ali bilo je ponižavajućih postupanja«, izvijestila je Vidović.Najznačajniji uočeni nedostatak, kaže, predstavljaju neprimjereni uvijeti smještaja.

U psihijatrijskim ustanovama, kaže, ima i štićenika centara za socijalnu skrb koji se tamo nalaze iako nemaju potrebe za zdravstvenom skrbi.