Foto D. Jelinek
Utvrđeno je da je za odlagalište radioaktivnog otpada najbolja Trgovska gora, u blizini granice s BiH, odnosno napušteno vojno skladište koje se tamo nalazi, no tome se žestoko protive BiH vlasti
ZAGREB Vlasti BiH će poduzeti sve što je potrebno kako bi Hrvatsku spriječile da na Trgovskoj gori u općini Dvor, u samoj blizini granice s BiH, smjesti odlagalište za radioaktivni otpad iz nuklearke Krško – najavio je prije nekoliko dana predsjedavatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Hrvatska bi do jeseni ove godine trebala donijeti odluku o lokaciji na kojoj će smjestiti svoju polovicu otpada iz Krškog, odakle i dobiva polovicu proizvedene električne energije. Naša je obaveza, kao i svih drugih članica EU-a, donijeti Nacionalni program gospodarenja radioaktivnim otpadom, za koji je prvo potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Iako se unatrag dvadeset i više godina za smještaj radiokativnog otpada iz Krškog razmatraju različite opcije, još je 2007. utvrđeno da je za tu namjenu potencijalno najbolja Trgovska gora, odnosno napušteno vojno skladište koje se na njoj nalazi. Otpad se pune 32 godine smiješta u jedino skladište u njenoj blizini, izgrađeno kao privremeno, dok se ne nađe nova lokacija. »Privremeno« je skladište, međutim, puno, i za novi otpad tamo mjesta više nema.
NE Krško s radom neće prestati 2023., kako je prvotno planirano, već 2043. Tako su se usuglasile hrvatska i slovenska strana, budući da sva ispitivanja pokazuju kako je riječ o jednoj od najsigurnijih nuklearki u Europi i svijetu. To ne znači da Slovenija neće graditi i novi blok nuklearke, kako bi povećala vlastite proizvodne kapacitete. Hrvatska u taj projekt, i podjelu proizvedene energije, za sada nije pozvana. Uprava HEP-a, koja zajedno sa slovenskim GEN-ijem upravlja nuklearkom, podupire produljenje životnog vijeka NE Krško, i svake godine u modernizaciju, sigurnost i raspoloživost nuklearke ulaže oko 35 milijuna eura.
U potrazi za novim rješenjima, Slovenci zagovaraju gradnju zajedničkog, podzemnog skladišta u Vrbini kod Krškog, čija bi gradnja koštala pola milijarde eura, a trošak bi podijelile Hrvatska i Slovenija zajedno. Hrvatska strana na to ne želi pristati, smatrajući da je projekt preskup i na neadekvatnoj lokaciji. Spremna je isključivo na gradnju vlastitog skladišta uz računicu da bi nas takvo skladište na vlastitom terenu koštalo manje nego sudjelovanje u zajedničkom projektu na slovenskoj strani. Gdje bi se skladište nalazilo, još nije odlučeno, no Trgovska je gora za to najizglednija lokacija.
Kako su još u svibnju najavili ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministrica prostornog uređenja i okoliša Republike Srpske Srebrenka Golić, BiH je spremna ići i na Međunarodni sud pravde bude li potrebno, kako bi Hrvatsku spriječila u tome da na Trgovinsku goru smjesti opasan otpad. Vijeće ministara BiH, kako je najavio Zvizdić, uspostavit će posebno povjerenstvo čija će zadaća biti spriječiti uspostavu odlagališta opasnog otpada uz međudržavnu granicu. Ravnatelj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH Emir Dizdarević potvrdio je kako još nema nikakve odluke o tome hoće li se na Trgovskoj gori graditi odlagalište radioaktivnog otpada, iako se ta lokacija za sada razmatra kao jedina opcija. Protiv takve će opcije, nema sumnje, na noge stati i lokalno hrvatsko stanovništvo, koje je svoje nezadovoljstvo odabirom potencijalne lokacije kroz prosvjede izražavalo u nekoliko navrata unatrag petnaestak godina.
