foto: arhiva NL
Neki su osuđenici odslužili cijelu kaznu, neki njezin veći dio, a dijelu žrtava isplaćena je i odšteta, prije nego što je Ustavni sud u siječnju prošle godine ukinuo rješenje Vrhovnoga suda kojim je prvostupanjska presuda potvrđena. Time su osuđenici vraćeni u status nepravomoćne presude. Sada, pak, ukinuta je i ta prvostupanjska presuda, pa su osuđenici, usprkos tome što su odlužili kazne, nakon sedam godina tereta osude postali – nevini ljudi.
ZAGREB – Obrana će biti spremnija od suda, predvidio je jučer za naš list Veljko Miljević, branitelj Branimira Glavaša, perspektivu ponovljenog suđenja za koje nije izvjesno kada će početi nakon što je Vrhovni sud u četvrtak promijenio vlastitu odluku te ukinuo prvostupanjsku presudu Glavašu i ostalima za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991.
Presudu je Vrhovni sud ukinuo sedam godina nakon što je donesena, te šest godina nakon što je isti taj Vrhovni sud istu tu presudu potvrdio, i učinio je pravomoćnom. Neki su osuđenici odslužili cijelu kaznu, neki njezin veći dio, a dijelu žrtava isplaćena je i odšteta, prije nego što je Ustavni sud u siječnju prošle godine ukinuo rješenje Vrhovnoga suda kojim je prvostupanjska presuda potvrđena. Time su osuđenici vraćeni u status nepravomoćne presude. Sada, pak, ukinuta je i ta prvostupanjska presuda, pa su osuđenici, usprkos tome što su odlužili kazne, nakon sedam godina tereta osude postali – nevini ljudi.
Podrugljivost
Čak ni Glavašev branitelj Miljević, za kojega nije logično da kritizira išta u vezi odluke Vrhovnoga suda, ne krije podrugljivost prema takvim postupcima pravosuđa. »Naravno da nije svejedno donose li se sudske odluke poslije pet ili šest godina, i da li se važne pravomoćne presude ukidaju. Slobodno napišite: kvaliteta kakvu je hrvatsko pravosuđe dostiglo u Jugoslaviji od 1975. do 1990., za današnje je pravosuđe nedostižna«, kazao nam je jučer Miljević koji je presudom u korist svoga branjenika, dakako, zadovoljan. »Naravno da jesam, premda sam bio siguran da ne može završtiti drukčije. To što privatno mislim o našem pravosuđu, pa i o ovom predmetu, sasvim je druga stvar. Pa i sam sam, neposredno nakon što je prvostupanjska presuda izrečena, javno u nekoliko navrata ponovio da se takva presuda ne može održati«.
Miljević ne zna pouzdano je li rješenje Vrhovnoga suda dostavljeno na Županijski sud u Zagrebu, a taj podatak nismo uspjeli provjeriti ni na sudu, jer je glasnogovornik na godišnjem odmoru. Kako bilo, žurbe ionako nema: »Ako je presuda i stigla na sud, pitanje je hoće li strankama biti otpremljena prije nego što se suci krajem kolovoza vrate s godišnjih odmora. A potom ćemo vidjeti: treba vidjeti koji će sudac suditi, za kada će zakazati raspravu… U svakom slučaju, pretpostavljam da će obrana biti spremnija za suđenje od suda«, kaže Miljević. Za sada se zna da suđenje neće biti ponovljeno pred istim sudskim vijećem, jer je sudac Željko Horvatović, koji je sudio u prvome suđenju, prešao u drugi odjel Županijskoga suda u Zagrebu.
Priznajući da »Vrhovni sud u svom rješenju ne ulazi u činjenice«, Miljević nevoljko komentira ocjenu da odgovornost za ubojstva srpskih civila tim nije poljuljana ni odlukom Ustavnoga, ni rješenjem Vrhovnoga suda. »Sada svatko može interpretirati kako hoće. O tome imam i vlastiti stav: u sto izjava sam već rekao da smo moj klijent i ja dva svijeta, ali ja ga ipak branim. Možete rješenje rastezati kako hoćete, ali za nj su odgovorni oni koji su odlučili da se suđenje vodi kako se vodilo, od istrage do optužnice, i na raspravi do prvostupanjske presude. To nije ni moglo završiti drugačije, to svakome treba biti jasno«, tvrdi Glavašev odvjetnik.
Miljević naznačuje i mogući smjer obrane u novome suđenju, tvrdeći da je manje važno ono što Vrhovni sud zove »odlučnom činjenicom«: da je, naime, prvostupanjski sud granicu unutarnjega i međunarodnog sukoba pogrešno datirao na 15. siječnja 1992, umjesto na 8. listopada 1991, kada je Sabor izglasao odvajanje od Jugoslavije.
Procesne povrede
»Premda taj propust zauzima golem dio odluka i Ustavnoga i Vrhovnog suda, procesne povrede koje smatram važnijima a spominje ih Vrhovni sud, vidjet će se tek u ponovljenome suđenju«, predviđa Miljević. Riječ je, podsjeća, o tvrdnji Vrhovnoga suda da ključni svjedok Krunoslav Fehir nije smio dobiti status krunskog svjedoka, kao i uputu Vrhovnoga suda da obrana u ponovljenome postupku može iznova osporavati zakonitost iskaza Gordane Getoš-Magdić.
Njezin iskaz bio je ključan za osudu u dijelu suđenja za likvidacije ljudi na Dravi, takozvanom »slučaju selotejp«. »Obrana u ponovljenom suđenju može ponoviti sve svoje argumente«, optimističan je Miljević, pa ne treba sumnjati da će to i učiniti.
