ZAGREB  Većina europskih radnika zadovoljna je radnim vremenom, osjećaju da ih njihovi nadređeni kao i kolege podržavaju te navode kako ih radno okruženje motivira da na poslu daju »najbolje od sebe«.

Pokazali su to prvi rezultati šestog Europskog istraživanja o radnim uvjetima što ga je proveo Eurofound, tripartitna agencija EU-a koja se bavi unapređenjem životnih i radnih uvjeta. Istraživanje je obuhvatilo 35 zemalja, a analiza za 28 članica EU-a temelji se na više od 35,7 tisuća razgovora obavljenih s radnicima.

Generalno, istraživanje je pokazalo da je došlo do blagog porasta žena na rukovodećim mjestima iako je spolna segregacija i dalje snažno prisutna. Mladi radnici suočeni su sa snažnijom nesigurnošću na radnom mjestu te većim intenzitetom rada u odnosu na starije kolege. Stariji radnici manje nego mlađa radna snaga imaju mogućnost usavršavanja.

Što se tiče radnog vremena, istraživanje je pokazalo da se ono i dalje smanjuje. Nije to posljedica skraćivanja tjedne radne satnice kako bi se povećala produktivnost na radnom mjestu, već »mrvljenja« tržišta rada.

Broj radnika koji rade na povremenim poslovima tijekom vremena je porastao, a njihova tjedna satnica prosječno je 20 ili manje sati. Istraživanje je pokazalo i da samozaposleni radnici u pravilu imaju dulje radno vrijeme od stalno zaposlenih radnika, ali i da tek manji dio radne snage u Europi radi dulje od 48 sati tjedno.

I dok na razini EU 49 posto radnika tjedno radi 30 do 40 sati u Hrvatskoj je postototak nešto viši i iznosi 55 posto. Manje od 30 sati tjedno u Hrvatskoj radi 12 posto radnika, a na razini EU-a 27,9 posto. No, 33 posto radnika u Hrvatskoj navodi da radi i dulje od zakonom propisanih 40 sati tjedno, dok je na razini EU-a taj postotak niži – 23,1 posto.

U Hrvatskoj se više radi i vikendom pa 63 posto radnika navodi kako u mjesecu odrade jedan ili više vikenda što je u odnosu na prosjek Unije za desetak postotnih bodova više. I dok 75 posto ispitanika na razini EU-a odgovara da svaki tjedan odrade isti broj radnih sati, u Hrvatskoj takav odgovor daje 72,6 posto ispitanika.   

U Hrvatskoj 18,3 posto radnika misli da bi mogli ostati bez posla u idućih pola godine. Na razini EU-a pesimizam vezan uz mogući gubitak radnog mjesta je nešto manji (16 posto). Istodobno, 26,5 posto radnika koji misle da bi mogli ostati bez posla smatraju kako će lako pronaći novi uz otprilike iste financijske uvjete.

Radnici koji ne rade puno radno vrijeme, odnosno radnici u nesigurnijim oblicima rada, optimističniji su od ostalih radnika kada je riječ o mogućnosti pronalaska drugog sličnog posla. No, ti radnici se češće i žale na nesigurnost radnog mjesta i »skromnije« mogućnosti napretka u odnosu na ostale radnike.