Porezna reforma

Novi udar na građane: Jeftiniji automobili postaju skuplji, a skuplji – jeftiniji

Edi Prodan

Reuters

Reuters

Povoljni automobili u pravilu imaju nešto stariju tehnologiju koja ima višu emisiju CO2 i značajno poskupljuju, a kako se kod većine skupcjenih automobila radi o najnovijoj tehnologiji, emisija i trošarina su im niski tako da – pojeftinjuju

Poduzetnici se raduju, građani u – šoku. Riječ je dakako o prijedlogu porezne reforme koja se odnosi na automobile prema kojoj će se, nakon četiri godine koliko takva odredba nije bila na snazi, poduzetnicima vratiti mogućnost na povrat 50 posto pretporeza za kupnju novih automobila. Prisjetimo li se, Vlada je 2012. godine ukinula taj povrat s pojašnjenjem da je on u EU, prema kojoj smo tada hitali – nepoznata kategorija. No, gle čuda, sada kad se nalazimo u Uniji, vraća se povrat koji je prema tadašnjim tumačenjima u njoj bio »nepoznanica«,No taj je podatak, iako ne sumnjamo da će ga iskoristiti golem broj poduzetnika, debelo ostao u sjeni činjenice da novi model obračuna trošarina poskupljuje najpovoljnije automobile, a značajno pa čak i radikalno pojeftinjuje skupocjena »kolica«.

Trošarina na CO2




O kakvom je tu »mađioničarstvu« riječ? Pa o »banalnosti« prema kojoj se istina zadržalo dvije osnovice prema kojima se obračunava trošarina – cijenu vozila i njegovu emisiju CO2 – no u značajno »pretumbanim« relacijama. Slikovito – prije su recimo skupocjeni automobili imali velike trošarine na vrijednost, povoljni automobili male. Sada su se te kategorije redefinirale tako da su cjenovne razlike postale manje bitne. Na žalost, kod najpovoljnijih automobila u pravilu je riječ o nešto starijoj tehnologiji koja ima višu emisiju CO2. No, prije ju je amortizirala niska trošarina na cijenu. Sada je cijena kategorija na koju se primjenjuje naplata trošarine od 1 posto, za vozila do 100 tisuća kuna, do 14 posto za ona skuplja od pola milijuna kuna. Riječ je dakako o iznosima na koji je obračunat PDV od 25 posto.



Mnogo se pisalo o refleksijama novih trošarina prema kojima najpovojniji poskupljuju, najskuplji pojeftinjuju, neki i za više od sto tisuća kuna. Kako to izgleda kod Fiat grupacije?


Fiat 500 1,2 Lounge povećanje 56,28% Fiat Tipo 1,6 JTD Pop Star povećanje 63,19% Fiat Panda 1,2 Y&E benz. povećanje 93,44% Jeep Renegade 1,6 JTD 120ks Longitude povećanje 6,6% Alfa Romeo Giulietta 1.6 120ks MT Sportiva povećanje 7,07% Alfa Romeo Giulietta 1.4 150ks MT Super smanjenje 10,36% Alfa Romeo Giulia 2,2 180ks MT smanjenje 1,8%




Kod trošarina na CO2, pa se tako posebno ističe podatak kako su poskupjela i neka vozila s emisijom manjom od 100 g/km, najniži je razred spušten na iznose od 75 do 95 g/km – pa su tako električna i vozila s emisijom ipod 75 g/km oslobođena trošarina, no drastično skaču trošarine već na automobile koji imaju emisiju CO2 veću od 90, odnosno 85 ako je riječ o dizelašima, g/km.


K tome, trošarina na CO2 se izračunava prema dva »ključa« – stopi za pojedini razred te još po jednoj koja se utvrđuje na način da se »od iznosa prosječne emisije ugljičnog dioksida (CO2) motornog vozila oduzme najniži iznos za skupinu kojoj motorno vozilo pripada, prema određeni tablicama, i tako dobiveni iznos pomnoži s pripadajućim iznosom u kunama za jedan g/km«. Je, komplicirano, iako je uvodu prijedloga istaknuto kao se želi maksimalno pojednostaviti proces. Dakle, na cijenu je smanjen porez, ali je zato CO2 drastično penaliziran. Automobili s benzinskim motorom emisije CO2 između 120 i 140 g/k, čija je cijena u pravilu najpovoljnija i u Hrvatskoj su najčešći kod »običnih građana«, imaju opći dio CO2 trošarine 4670 kuna, a razred ispod 120 g/km samo 620 kuna. Sukladno tome, i iznos koji se dobiva prije opisanim množenjem je 3,5 puta veći između ta dva razreda. Ide li vam kojim slučajem automobil u razred od 140 do 170 g/km CO2, katrastrofa je još i veća – samo osnovna CO2 trošarina iznosi 13.670 kuna!


Ekološka mjera


No, da ne zamaramo s pomalo zamršenim izračunavanjima, povoljni automobili s većim CO2 značajno poskupljuju, a kako se kod većine skupcjenih automobila radi i o najnovijoj tehnologiji, emisija i trošarina su im niski tako da – pojeftinjuju. Dijelom je za taj prijedlog zakona opet kriva – EU. Ona naime, s razlogom, poduzima velike pritiske na sve zagađivače kako bi se do 2020. godine emisija CO2 smanjila za 20 posto. Naravno, riječ je o, u pravilu, pozitivnom procesu jer nam u protivnom slijede još žešće klimatske promjene od ovih kojima svjedočimo, primjerice po kišama koje su ovaj studeni u Rijeci učinile najkišovitijim u povijesti. Ali, ako se u Hrvatskoj nastavi oblikovati poreze na ovakvoj socijalnoj bešćutnosti, skoro je svejedno hoće li nas uskoro ubiti klima ili – neimaština.


Dakle, ono što bi jedino bilo pozitivno, uz pedeset postotni povrat poreza poduzetnicima, jeste da se dvije najmanje klase automobila, poznate kao A i B segment u kojem se primjerice nalaze Fiat Panda, Volkswagen Up ili Renault Twingo, odnosno Punto, Polo ili Clio istih proizvođača, u cijelosti – oslobode trošarina. Riječ je naime o vozilima koja su istinska potreba, nikako ne »luksuz«. Na taj bi se način najviše pomoglo i hrvatskoj emisiji CO2 jer dolaskom značajnog vala novih automobila, emisija CO2 bi se automatski smanjila.


Realni život


Kasniji proces oblikovanja poreza na motorna vozila bi se mogli uvažiti na razne načine, možda čak i na predloženi, jer bi se tako ispoštivala najvažnija komponenta – socijalna i ekološka osjetljivost za ljude i zemlju u kojoj živimo.


– Nova su vozila nekoliko puta poskupjela do sada, a rabljena su »liberalizirana« pa jedino rješenje, za normalizaciju prodaje kod nas i pomlađivanje voznog parka, ujedno i punjenje državne blagajne, može biti primjerice smanjenje trošarine od 50 posto čime bi broj prodanih novih vozila značajno porastao. Sve drugo potiče uvoz rabljenih, što starijih po mogućnosti, smanjuje sigurnost prometa i – povećava zagađenje, zaključio je Agim Skura, direktor marketinga Autocommercea koji u Hrvatskoj zastupa automobile grupacije Fiat.


Nakon svega – za ne vjerovati! Djeluje kao da predlagači zakona nisu ni pokušali simulirati svoje tablice u realni život. Nije zapravo isključeno ni to da su prijedlog jednostavno prepisali iz neke zapadnoeuropske države u kojoj se zbog općeg standarda, logično, najviše penalizira CO2. Stoga, ne preostaje drugo nego – trošarine na popravni. S daleko više sluha za hrvatsku stvarnost.